06.04.2018. u 14:04 Broj citanja: 3356 Nakon 26 godina otvorena Trebevićka žičara, simbol Sarajeva
U prisustvu velikog broja predstavnika kulturnog i političkog života i gostiju danas je svečano, nakon 26 godina, otvorena Trebevićka žičara, javlja Anadolu Agency (AA).
Mnogo emocija i suza bilo je na svečanom otvaranju žičare koja je potpuno uništena tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.
Poručeno je da je neobičan spoj doveo do ovog događaja, obnove žičare kao jednog od simbola Sarajeva, a to je ljubav rođene Sarajke Maje i Edmonda Offermana.
"Danas je Sarajevo centar regije", poručio je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka koji je zahvalio svima koji su doprinijeli da se realizira projekat obnove žičare.
Foto: AA
Skaka je zahvalio posebno bračnom paru Offerman, donatorima obnove žičare, a kako je kazao, Trebevićka žičara je spomenik njihovoj ljubavi.
"Ovo je emotivan trenutak za mene. Otvaranjem Trebevićke žičare mi obnavljamo psoljednji srušeni simbol Grada Sarajeva. Danas je veliki dan za Sarajevo, ne infrastrukturno, žičare se grade, ovdje pričamo o emociji. Ovdje zajednički radimo na izgradnji BiH, na pomirenju naroda. Tu smo da pokažemo da smo sposobni graditi i praviti. Hvala građima Sarajeva koji su cijelo vrijeme bili podrška", poručio je gradonačelnik Sarajeva.
Offerman se u obraćanju vratio u prošlost, u 2008. godinu, kada je obavio jedan telefonski poziv Anti Domazetu, koji je također bio zainteresovan za obnovu Trebevićke žičare.
"Moj moto u životu je - znate što imate, što želite i to možete dobiti. Nazvao sam ga to jutro, i deset godina nakon tog telefonskog poziva ovo je rezultat", kazao je biznismen koji je uložio većinski dio sredstava u obnovu simbola Sarajeva.
Trebevićka žičara s radom je počela 1959. godine. Povezivala je Bistrik na 583 metra nadmorske visine sa Vidikovcem, smještenim na 1.160 metara na Trebeviću, a projektovali su je i sagradili Česi.
S dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara u to vrijeme bila je najveća u regionu. Svečanim ruhom žičara je posebno zasjala 1984. godine kada je Sarajevo bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara. Žičara je potpuno uništena tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.
Ideja o ponovnoj izgradnji Trebevićke žičare dugo godina poslije rata bila je nerealizovana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Sarajeva i vlasnika žičare Javnog komunalnog preduzeća GRAS, koje je prošle godine dalo saglasnost da Gradska uprava preuzme brigu o žičari.
Tehnički podaci
Novoizgrađena žičara ima 33 kabine, kapacitet je 1.200 prevezenih ljudi na sat, a vozit će brzinom od pet metara u sekundi, što znači da će vožnja trajati oko sedam minuta.
Kapacitet jedne kabine je 10 osoba, a nosivost je 750 kilograma.
Od polazne do krajnje stanice žičara ima 10 stubova. Udaljenost između kabina je 150 metara, a može raditi i sa 50 posto kapaciteta.
Rok trajanja žičare je 40 godina, što je i vrijeme planirano za standardnu eksploataciju, uz kontrolu i inspekcijski nadzor koji je obavezno izvršiti svake godine.
U bilo kakvim vanrednim situacijama Specijalne jedinice MUP-a KS, Federalne jedinice za podršku MUP-a, Civilne zaštite i Gorske službe spašavanja "Trebević" spremne su da evakuiraju putnike žičare.
U svakoj kabini je ugrađen video nadzor, a u slučaju da sve stane postoji pomoćni motor, koji će omogućiti da putnici budu izvučeni na sigurno.
