U cijelom svijetu se 28. aprila obilježava Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, u cilju promocije sigurnog, zdravog i dostojanstvenog rada sa sve radnike. Obilježavanje je sastavni dio Globalne strategije zaštite na radu Međunarodne organizacije rada. Tog dana se i svjetski sindikalni pokreti prisjećaju svih radnika, koji su poginuli u nesrećama na radu ili umrli zbog profesionalnih bolesti, uz moto "Sjetimo se mrtvih, borimo se za žive".
Svake godine se dogodi oko 260 miliona ozljeda na radu, smrtno strada oko 2 miliona radnika, a veliki je broj slučajeva nastanka profesionalnih bolesti. Stoga, Međunarodna organizacija rada ima za cilj stalno smanjenje broja smrtnih slučajeva, nastalih ili uzrokovanih na radu, uticajem na podizanje svijesti o potrebi provođenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. I Evropska agencija za sigurnost i zdravlje na radu također ima cilj da radna mjesta u Evropi budu sigurnija, zdravija i produktivno poticajna. Agencija prikuplja i analizira informacije pomoću kojih doprinosi poboljšanju stanja sigurnosti na radu i zdravlja u Evropi.
Organizator obilježavanja u Tuzli je RGGF Univerziteta u Tuzli, sa suorganizatorima. Obilježavanje će biti upriličeno 26.04. u amfitetatru RGGF-a, sa početkom u 12 sati.
U BiH se danas ne posvećuje odgovarajuća pažnja zaštiti radnika i sigurnosti radne sredine, ali se možemo nadati će aplikacija BiH za članstvo, kao i predaja odgovora na upitnik EU, biti poticaj za preuzimanje, a posebno za primjenu novih evropskih direktiva – Opće direktive zaštite na radu, direktiva Atex – proizvođačke i korisničke, rudarskih i drugih sigurnosnih propisa i standarda.
Stanje u FBiH po pitanju zaštite na radu je zabrinjavajuće. Još uvijek je u primjeni Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine, naslijeđen iz SRBiH. Nacrt zakona o sigurnosti i zdravlju na radu FBiH, usvojen na sjednici Vlade Federacije BiH, prošao je sva usaglašavanja, ušao u parlamentarnu proceduru i ponovo je negdje na čekanju, kao i prethodnih 12 godina. Za sigurnost radnika još je mjerodavan zakon star 30 godine, koji upućuje na niz zastarjelih standarda, pregaženih razvojem tehnologije, promjenama administrativnog uređenja, promjenom valute...
Sindikati BiH pa i većina poslodavaca traže hitno usvajanje boljeg Zakona o sigurnosti i zdravlju na radu, jer bi životi i zdravlje radnika trebali biti na prvom mjestu.
Još uvijek se u BiH zaobilazi činjenica da je bolje ukloniti opasnosti ili umanjiti eventualne štetne posljedice prije no što se nesreća dogodi, nego snositi posljedice nesretnih slučajeva. Profit se smatra važnijim od ljudskih resursa, te zaštita na radu, kao skupa investicija, pada u sjenu finansijskih ciljeva.
U BiH treba imati u vidu i radnike, koji rade "na crno", čija je ugroženost često veća od legalnih zaposlenika, posebno u rizičnim djelatnostima, u kojim je povređivanje češće, a rizici su stalno prisutni. Takvim djelatnostima i radnicima potrebno je posvetiti posebnu pažnju, na način i po propisima, kako se to radi u zemljama EU.
Uz sve nesreće i opasnosti, posebno treba spriječiti velike požare i eksplozije, a za to su neophodni dobri propisi, efikasne institucije i bolje osposobljavanje radnika, odgovornih osoba i edukatora. Višegodišnji zastoj u reguliranju protiveksplozivne zaštite, uzrokovan blokadom rada Komiteta za tehničke propise pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali i nedonošenje Zakona o sigurnosti i zdravlju na radu FBiH, kočnica su svim unapređenjima. Zastoj traje od 2010, kad je pri MVTEO BiH transponovana direktiva EU o opremi namijenjenoj potencijalno eksplozivnim atmosferama (tzv. Atex-95), a pripremljena Naredba nikad nije objavljena (iako je danas na snazi nova, revidovana evropska Direktiva 2014/34/EU). To se direktno odražava na prevenciju i provođenje mjera sigurnosti, kao i na edukaciju u oblasti sigurnosti i zdravlja na radu, koja mora započeti obrazovanjem edukatora i odgovornih tehničkih osoba na odgovarajućim fakultetima.
Zbog svega toga, radnici, sindikati, obrazovne ustanove, mediji i nevladin sektor ponovno pozivaju nadležne vlasti da učine prve i najvažnije korake, donesu bolje i primjenjive sigurnosne propise, započnu preuzimanje evropskih sigurnosnih direktiva, poslodavcima omoguće njihovu primjenu i zahtijevaju da se obezbijede sigurna radna mjesta i dostojanstven rad. U tome će imati podršku cjelokupne javnosti, a posebno od sindikata i strukovnih organizacija, kao i od subjekata, koji se profesionalno bave osposobljavanjem kadrova i provođenjem mjera za bolju zaštitu na radu.
Sjetimo se mrtvih, borimo se za žive.
