04.05.2018. u 09:04 Broj citanja: 4999 26. godišnjica stradanja civila u Bratuncu: Svjedočenje o zločinima je naša najveća dužnost
U Bratuncu je jučer počelo obilježavanje 26. godišnjice od počinjenih ratnih zločina nad civilima nesrpske nacionalnosti u ovom gradu. Članovi Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka ovih dana posjetit će mjesta stradanja i odati poštu nevino ubijenim civilima.
Temeljito uklanjanje Bošnjaka iz Bratunca
U etničkom čišćenju Bratunca 1992. godine kojeg su počinili Jugoslovenska narodna armija, Srpska teritorijalna odbrana i paravojne formacije iz Srbije, u samo nekoliko dana ubijena su 603 bošnjačka civila, a oko 20.000 Bošnjaka je protjerano iz svojih domova.
Hiljade kuća je oštećeno ili srušeno, a svi islamski vjerski objekti na području opštine Bratunac su do temelja srušeni. Oko Bratunca je locirano na desetine masovnih grobnica u kojima se i danas nalazi posmrtni ostaci nestalih Bošnjaka iz ovoga grada.
Prije agresije na području Bratunca živjelo je 63 posto Bošnjaka.
- Sve je zapravo počelo 17. aprila 1992. godine. Mi smo vidjeli da dolaze vojni kamioni iz Srbije, da ulaze u naše mjesto i da se nešto dešava. Ali mi nismo bili svjesni šta će se dogoditi, jer da smo se pripremali za rat ne bi doživjeli takva stradanja, prisjeća se za Tuzlarije Hiba Ramić iz “Udruženja građana naša sjećanja“.
Dalje navodi da su 17. aprila 1992. godine ti ljudi koji su došli uz pomoć komšija Srba podigli u zrak dva kafića u vlasništvu braće Skender.
- Od tog dana počelo je i odvođenje i ubijanje Bošnjaka iz Bratunca - dodala je Ramić.
Prvih dana mjeseca maja srpske snagu okupiraju redom sela Suha, Redžići, Mihaljevac, Harančići, Konjević Polje, Hranča, Blječeva, Glogova...
Svjedočenje o zločinima u Glogovoj.
Okupiranju bratunačkih sela prethodilo je temeljito uklanjanje bilo kakve mogućnosti da se pruži otpor jer su srpske snage predvodile oduzimanje malobrojnog naoružanja od Bošnjaka u bratunačkim selima, kojima je obećavana bezbjednost.
Bratunački logori smrti
U fiskulturnoj sali Osnovne škole "Vuk S. Karadžić" u aprilu i maju 1992. godine srpske snage zatočile su više od 800 civila Bošnjaka. Mučenja i ubijanja trajala su danima, a kosti 120 nevinih civila forenzički timovi pronalazili su u nekoliko masovnih grobnica.
Zločinci su se trudili da maksimalno povrijede i ponize zarobljene civile., prije nego ih ubiju. Imam Mustafa-ef. Mujkanović natjeran je da podigne tri prsta i preksrsti se, a kada je on to odbio i podigao dva prsta u znak pobjede, uslijedilo je nezapamćeno mučenje. O tome svjedoče preživjeli logoraši koji su vidjeli kako su ef. Mujkanovića zaklali u jednoj od svlačionica.
Sinove Time Delić iz Bratunca, Nedžada starog 20 godina i Samira koji je u maju te 1992 godine tek napunio 18, odveli su Arkanovi Beli Orlovi. Kao i njenog muža Mehmedaliju. I brata, sestru.. Svi su ubijeni. Muž i sinovi odvedeni u fiskulturnu salu OŠ Vuk Karadžić. Poslušajte Timino svjedočanstvo:
Četnici su ubijene civile ubacivali u kamione i odvozili u masovne grobnice: na smetljište tvornice Kaolin, gdje su smećem i otpadom od keramičkih pločica zatrpavali ubijene; u velike jame na livadama uz Drinu, a nemali broj ljudi je bačen u rijeku.
Malo se zna i o logoru Crkva u Kravici, u kojem su, u zgradi pravoslavne crkve bili zatočeni Bošnjaci zarobljeni u šumama, nakon napada na selo Glogova 9. maja. U samo nekoliko dana u crkvi je bilo zatočeno više od 350 ljudi.
Također, preživjeli Bratunčani svjedoče i o postojanju logora za žene koji se nalazio u blizini zgrade Opštine Bratunac.
Na fudbalskom stadionu u Bratuncu bilo je zatočeno na hiljade Bošnjaka, gdje su bili prisiljeni da srpskim vojnicima daju svoje lične karte, novac i ostale predmete od vrijednosti. Muškarci, koji su bili odvojeni na stadionu odvedeni su u fiskulturnu salu osnovne škole „Vuk Karadžić“ i tamo zatvoreni, a potom i neki od njih ubijeni.
Svjedočanstvo o zločinima na fudbalskom stadionu.
Svjedočanstvo o masovnoj grobnici Suha.
"Dani sjećanja na genocid u Bratuncu 2018“
Manifestacija “Dani sjećanja na genocid u Bratuncu” počela je obilježavanjem dana kada su počinjeni stravični zločini u naselju Hranča, a onda slijede posjete ostalim stratištima.
Na dženazi 12. maja na mezarju Veljaci biće ukopano jedno tijelo. Tačan broj ukopanih se vjerovatno neće znati do 11. maja, dan uoči dženaze.
Bratunčani će se tokom cijelog maja, nizom manifestacija, prisjetiti stradanja njihovih najmilijih, odat će im počast, te pozvati nadležne da pomognu pronalazak nestalih i procesuiranje odgovornih za stravične zločine.
Za ratne zločine u Bratuncu osuđene su tek tri osobe. Miroslav Deronjić je priznao zločin u selu Glogova, te je u Haagu osuđen na 10 godina robije. Također, pred Sudom BiH su osuđeni Mirko Todorović i Miloš Radić zbog učešća u zarobljavanju grupe od 14 civila Bošnjaka 20. maja 1992. godine u selu Borkovac, te njihovom odvođenju na strijeljanje.
