U Banjaluci je danas, 29. juna 2018. godine, započela Druga konferenciju o bosanskom jeziku sa međunarodnim učešćem, pod nazivom "Jezik, sloboda, tradicija - Društveno-politička stvarnost bosanskoga jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici“.
Konferenciju organizuje Kabinet potpredsjednika bh. entiteta RS Ramiza Salkića, u saradnji sa Institutom sa jezik Univerziteta u Sarajevu i Bosanskom medijskom grupom, a učestvuju jezički stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i zemalja bivše Jugoslavije. Na konferenciji će se govoriti o kontinuitetu bosanskog jezika, njegovom statusu u ovim zemljama i suodnosu sa drugim jezicima i jezičkim zajednicama. Također, konferencija je prilika da se jasno iskaže politički stav Bošnjaka spram jezičke politike u Bosni i Hercegovini.
Na početku konferencije prisutnima se obratio i potpredsjednik Salkić.
- Zadovoljstvo mi je da smo danas u prilici organizovati drugu konferenciju o bosanskom jeziku u Banjoj Luci. Bošnjacima se u ovom dijelu Bosne i Hercegovine u kontinuitetu od povratka, nakon progona i etničkog čišćenja, uzurpiraju osnovna prava, među kojima je i pravo na maternji bosanski jezik. Važno je da u kontekstu negiranja bosanskog jezika u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, upravo danas govorimo o bosanskom jeziku, i njegovom položaju u obrazovnim sistemima na prostoru bivše Jugoslavije. Činjenica da je pitanje naziva i upotrebe bosanskog jezika riješeno u skoro svim ovim obrazovnim sistemima, a nije riješeno na njegovom izvoru, u Bosni i Hercegovini, govori o nastavku negiranja Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Srpska akademija nauka i umjetnosti (SANU) je još prije dvadeset godina donijela zaključke, preporuke i instrukcije o temeljnom negiranju bosanskog jezika i svega što nosi prefiks bosanski, s ciljem destrukcije Bosne i Hercegovine. Te preporuke aktuelna vlast u ovom entitetu temeljno provodi kroz obrazovni sistem, medije, javno i političko djelovanje. Provođenjem tih zaključaka, preporuka i instrukcija, provodi se jezička i kulturološka agresija na našu zemlju. Posljedica ovih aktivnosti je nastavak etničkog čišćenja Bošnjaka sa prostora ovog entiteta zbog osjećaja ugroženosti i nemogućnosti adekvatnog obrazovanja za djecu Bošnjaka.
Ovom konferencijom želimo poručiti da je bosanki jezik jasno definiran i pozicioniran u skladu sa svim historijskim i lingvističkim naučnim činjenicama i jedan je od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini. Lingvisti i politički predstavnici Bošnjaka u RS, Drugom konferencijom o bosanskom jeziku u Banja Luci žele ponoviti da je bosanski jezik neupitna naučna, komunikacijska, kulturna, historijska i ustavna kategorija.
Ovom konferencijom želimo poslati jasnu poruku da smo tu, svoji na svome i tu ćemo ostati. Nadživjeli smo mnoge vlasti u prošlosti koje su negirale bosanski jezik, naše ime i sveukupni identitet. Nadživjet ćemo i ovu vlast koja provodi aparthejd u obrazovanju.
Pozivamo vlast u ovom entitetu da odustane od ovih necivilizacijskih postupaka i da omogući u skladu sa Ustavom da se koristi ime bosanski jezik, jer Bošnjaci tako žele i tako osjećaju. Pozivamo predstavnike Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini da prekinu saradnju i realizaciju projekata sa Vladom i Narodnom skupštinom dok ne odustanu od diskriminatorskog odnosa prema Bošnjacima i bosanskom jeziku. Pozivamo vlasti ovog entiteta da odustanu od najavljenih zajedničkih nastavnih planova sa Srbijom, jer će to dodatno produbiti ionako veliki jaz i diskriminaciju u obrazovnom sistemu u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Pozivamo nadležne u Bosni i Hercegovini, ali i OHR, da reaguju u ovom slučaju, kazao je u svom obraćanju potpredsjednik Salkić.
Inače, današnja konferencija je posebno značajna kao podrška bošnjačkim roditeljima i djeci u bh. entitetu RS, koji se suočavaju sa dugogodišnjom segregacijom i diskriminirajućom politikom Vlade ovoga entiteta. Djeci Bošnjaka je zabranjeno da pohađaju nastavu na bosanskom jeziku, što ostavlja dugoročne teške posljedice po življenje Bošnjaka na ovome prostoru.
