U Gradskoj upravi Tuzla, danas je održana 35. sjednica Kolegija gradonačelnika, tokom koje se raspravljalo o Nacrtu izmjena i dopuna prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona 2005.-2025. Predlaže se Gradskom vijeću Tuzla, da povodom nacrta izmjena i dopuna Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona 2005.-2025. godine, donese negativno mišljenje imajući u vidu veliki broj ozbiljnih primjedbi i sugestija na navedeni planski dokument.
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, izrazio je duboku zabrinutost i nezadovoljstvo zbog mogućnosti novih eksploatacija na području Tuzle.
- Tuzla je zbog eksploatacije sonih ležišta u središtu grada pretrpjela najveću ekološku katastrofu u Evropi. Grad je potonuo 17 metara, srušeno je 2.700 stambenih jedinica, oko 67 hiljada m2 privrednih objekata i oko 130 hiljada m2 obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sportskih objekata. Zbog svega ovoga sa ugroženog područja, iseljeno je oko 15.000 stanovnika. Uništena je, ne samo kompletna komunalna infrastruktura na tom području, nego i istorija arhitekture Tuzle. Eksploatacija soli ispod Tuzle je obustavljena 2007. godine i od tada se permanentno i uspješno smanjuje zona slijeganja i vrši postepena urbanizacija i revitalizacija. Do sada su uložene desetine milijardi KM na sanaciju i otklanjanje posljedica slijeganja i ukupni preporod Tuzle, kojem svjedočimo. Radi se o uloženim sredstvima državnih i privatnih firmi, kao i sredstvima građana. Nakon potapanja jame Tušanj, Rudnik Tušanj i Vlada TK još uvijek nisu postupili po projektu dodatne konsolidacije degradiranog masiva sa ubacivanjem šljake i pepela iz TE Tuzla u jamske prostorije Rudnika Tušanj. Dakle, umjesto da Prostorni plan TK potvrdi realizaciju ovog projekta, pogotovo što je ta realizacija naložena i od strane Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva–Federalnog rudarskog inspektora, Vlada TK predlaže ovo područje kao dio istražnog polja (Rasovac). Ovdje je jasno da se planira raditi istraživanje radi eksploatacije i Grad Tuzla se energično protivi istraživanju radi eksploatacije soli, koje može izazvati ekološke posljedice nesagledivih razmjera na većim površinama urbanog dijela grada Tuzle, jedan je od zaključaka Kolegija koji je gradonačelnik Imamović danas pročitao.
Također je rečeno da se gradonačelnik i članovi Kolegija protive šljačištu "Šićki Brod". Kolegij je usvojio sljedeći zaključak:
* S obzirom na naprijed navedeno, već su menadžment JP Elektroprivreda BiH, Vlada TK, Rudnik Tušanj i Grad Tuzla na zvaničnim sastancima dogovorili pomoć Rudniku Tušanj u hitnom izvršenju naloga Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva. Zaključeno je da zapunjavanje jame rudnika Tušanj i šupljina, koje se svakodnevno šire usljed ekspolatacije sonih ležišta na Tetimi vrši, između ostalog, mješavinom šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla. Sasvim je jasno da realizacijom navedenog projekta, neće biti potrebe za postojanjem šljačišta na površini zemlje, pa nam je i iz tog razloga potpuno nejasno, kako je moguće Prostornim planom TK negirati Prostorni plan Grada Tuzla i na mjestu, gdje je Prostornim planom Grada Tuzla predviđena rekreativna zona i dalje uporno predlagati šljačište (Šićki Brod).
Jednim od zaključaka naglašeno je protivljenje formiranju novih eksploatacionih polja kvarcnog pijeska MZ Bukinje i Šićki Brod (Pljeskara)
* I u ovom slučaju došlo je do derogiranja i grube povrede Prostornog plana Grada Tuzle, tako što je za deset puta povećana površina eksploatacionog polja kvarcnog pijeska. Osim što će ovim biti dodatno degradirano zemljište u mjesnim zajednicama Šićki Brod i Bukinje, a s obzirom na iskazane namjere autora nacrta Prostornog plana TK, izražavamo sumnju da će ovaj prostor umjesto za rekreaciju biti iskorišten za formiranje dodatnih šljačišta. Ne prihvatamo da se životi i zdravlje, kao i imovina građana dodatno ugrožavaju novim šljačištima.
Članovi Klegija protive se proširenju odlagališta Čajići u MZ Par Selo
* U Prostornom planu grada Tuzle izdvojena je teritorija za fomiranje odlagališta Čajići, u površini od 69ha, međutim sada se od grada Tuzla traži nova površina eksploatacionog polja u površini od 280,36ha. Smatramo da je ova površina neracionalna i da se dio ranijeg i projektovanog odlagališta sa podučja općine Živinice prebacuje na teritoriju grada Tuzla. Novim ekploatacionim poljem bi se uništio veći broj stambenih i pomoćnih objekta, poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište u naselju Čajići, kao i mjesno groblje u MZ Par Selo. Smatramo da ova površina eksploatacionog polja je neracionalna i da se dio odlaglišta može formirati na području grada Tuzle na predviđenoj površini od 69 ha. Pored toga, ovaj prostor se nalazi u kontaktnoj zoni rekreativne zone Ilinčica, kako je to utvrđeno Prostornim planom grada Tuzla, što direktno ugrožava njenu realizaciju.
Kolegij se protivi i tretmanu kompletnog ležišta uglja na području Tuzle kao eksploatacionog polja
* U Nacrtu Prostornog plana TK ponovno je izdvojena i ucrtana granica eksploatacionog polja "Sjeverna sinklinala" koja zahvata kompletnu površinu ležišta uglja od 6.121 ha (20,2% od ukupne površine grada Tuzla ). Osim naziva eksploataciono polje Rudnik Kreka ne posjeduje potrebnu i adekvatnu dokumentaciju za ekploataciju uglja na kompletnom ležištu (nema definisane eksplotacione rezerve uglja za kompletno ležište, odnosno dokazane rezerve A i B kategorije za kompletno područje). Prema članu 11. i 38. Zakona o rudarstvu, kao i zakona o geološkim istraživanjima izdvojena površina terena nema status eksploatacionog, već status "Istražnog polja uglja Sjeverna sinklinala", tako da je to tako tretirano i u Prostornom planu grada Tuzle (potrebno korigovati i u PP TK ).
Tretiranjem ove velike površine terena kao eksploataciono polje, u potpunosti se "zamrzava" prostorni, a samim tim i privredni razvoj kompletnog zapadnog dijela grada, odnosno 1/5 površine terena grada Tuzla.
Osim toga, povećanjem granica ekploatacionog polja, zaustavlja se razvoj grada i onemogućava, ne samo nova gradnja, već i legalizacija postojećih nelegalno izgrađenih objekata koji bi, da nije tog proširenja, mogli biti obuhvaćeni postupkom legalizacije. Dakle, javnost mora da zna da bi, za slučaj proširenja granica ekploatacionog polja, bilo dozvoljeno samo tekuće održavanje objekata, dok bi za svaku eventualnu rekonstrukciju ili izgradnju bila potrebna saglasnost Rudnika Kreka. Iz prakse nam je poznato da se u pravilu saglasnosti ne izdaju. Poseban problem u navedenoj situaciji predstavlja gradnja i rekonstrukcija buduće komunalne infrastrukture. Pod istražnim i eksploatacionom poljem, na području grada Tuzle već se nalazi 41,5% terena, a po novom prijedlogu bi bilo preko 46% teritorije grada.
Adekvatnim načinom tretiranja ovog područja sa rudarskog aspekta, obezbjedio bi se nesmetani razvoj ovog dijela grada, a istovremeno bi se omogućio dalji razvoj rudnika Kreka.
