Srčani zastoji su puno češći nego se misli. Pružanje prve pomoći nije nešto o čemu slušamo i gledamo na TV-u. U pitanju su situacije koje se mogu desiti svima, u bilo koje doba i na bilo kojem mjestu. Svi možemo biti u prilici da spasimo nečiji život i da neko spasi naš.
Iznenadni srčani zastoj jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu. Prestankom rada srca mozak ne dobija dovoljne količine kisika i hranjivih materija te odumire.
Kardiopulmonalnom resuscitacijom ("masaža srca") krvotok se nastavlja na vještački način, a statistički podaci pokazuju da ovaj zahvat, ako je ispravno izveden, godišnje spasi 94.000 života.
Studentsko vijeće Medicinsskog fakulteta “Medicus” uz podršku Medicinskog fakulteta i Univerziteta u Tuzli, Evropskog resuscitacijskog savjeta (ERC) i Resuscitacijskog savjeta Srbije, organizuju Ljetnju školu reanimacije.
Prema riječima koordinacije projekta dr. Džane Artlić, Ljetna škola reanimacije ima za cilj pružiti priliku za 150 studenata Univerziteta u Tuzli da savladaju ovu vještinu te da besplatno steknu evropski priznat certifikat.
-
Naši studenti će biti obučeni za upoterbu BLS-a. Zainteresovanost je bila velik, pa smo uključili i nekoliko studenata iz Sarajeva, Brčkog i Tuzle.
Važnost ovog zahvata dobro je poznat dr. sc. Harizu Alihodžiću, mentoru Ljetnje škole reanimacije, koji već dugi niz godina radeći u Službi hitne medicinske pomoći pokušava promijeniti neke stvari u BiH, tako da je na danas održanoj press konferenciji izrazio zadovoljstvo zbog inicijative mladih ljudi:
dr. Alihodžić, Full instructor ALS,ILS,BLS -ERC |
- Ono što sam nastojao dugi niz godina da se implementira u BiH dolazi do realizacije. Radi se o bazičnim mjerama reanimacije u upotrebi vanjskog defibliratora, što je u Evropi standard i obaveza. U Bosni i Hercegovini je osnovni problem to što očevidci, koji su na licu mjesta ne započinju mjere reanimacije, a od toga zavisi i uspjeh cjelokupnog postupla reanimacije. Da bismo povećali broj preživjelih u iznenadnom srčanom zastoju, moramo ispoštovati četiri karike, pozivanje hitne, rana reanimacija, rana defibrilacija i definitivni tretman. Možemo se pohvaliti da je u BiH definitivni klinički tretman klinički na evropskom novou, pogotovo u Tuzi gdje postoje dva kardio centra. Sve se rješava na optimalan način ali prve tri karike ne funkcionišu. Iz hitne dolazimo nakon 3,5, 7, 10, 20 nekad 30 minuta. Ako za to vrijeme niko ne počne postupak reanimacije svaka izgubljena minuta je 10% manja šansa. Ako su šanse bile 50 % nakon pet minuta šanse su ravne nuli. Da bismo to promijenili studenti Medicinskog fakulteta sa ostalim studentima pokrenuli su inicijativu koja će biti historijska u BiH. U budućnosti će to biti mladi ljudi koji će svoje znanje i vještine prenositi na sve ostale, uključujući studente i profesionalce ali što je najbitnije i laike,
Nadam se da će poslije svih ovih aktivnosti biti veći broj onih ljudi koji će se usuditi započeti reanimaciju, najveća greška je ne započeti ništa. Dovoljno je spustiti slabiju ruku na sredinu grudnog koja, na nju spustiti jaču i raditi kompresije 5.6 cm brzinom 100 do 120 u minuti. To će omogućiti koliko toliko da se šansa poveća. To se može desiti najzdravijim ljudima, sportistima, BLS, ALS (basic life suport i advanced life suport ) je ono što će u budućnosti će donijeti veći broj preživjelih.
17. augusta u 19,30 na Trgu slobode svi zainteresovani građani će moći naučiti kako pružiti prvu pomoć kod srčanog zastoja.
S.M. / S.P.
