Predstavom o Juri Keroševiću danas počinju Književni susreti: “KRLEЖA, ILI ŠTO SU NAMA ZASTAVE I ŠTO SMO MI ZASTAVAMA, DA TAKO ZA NJIMA PLAČEMO”

U okviru Književnih susreta Cum grano salis, svake godine obilježavaju se i prigodne godišnjice pisaca. Ove godine obilježava se 125 godina od rođenja Miroslava Krleže.

18. Književni susreti počinju predstavom "KRLEЖA, ILI ŠTO SU NAMA ZASTAVE I ŠTO SMO MI ZASTAVAMA, DA TAKO ZA NJIMA PLAČEMO", a tim povodom u Narodnom pozorištu Tuzla održana je press konferencija na kojoj su o predstavi govorili redatelj i ujedno jedan od izvođača Zlatko Paković, zatim Vilim Matula i Ana Jembrek.

Tuzlarije

Predstava je veoma zanimljiva, posebno što se dotiče Tuzle i mladog rudara s Husina Jure Keroševića koji je nakon poznate Husinske bune, osuđen na smrtnu kaznu.

- Drago mi je da smo u Tuzli. Večeras je tuzlanska premijera predstave, nadam se da ćemo zajedno iz svega ovoga naučiti i steći jedno novo iskustvo, da ćemo bolje sagledati ne samo prošlost nego i budućnost. Vrlo je važno reći da Krležu mogu igrati svi, imaju pravo na to ali ne zaslužuju da ga igraju svi. Nije dovoljno da je glumac talentovan, već i da svojim životom potvrđuje krležijanski odnos prema samom životu i krležijansku smelost. A Vilim Matula, glumac i aktivista, jedan od retkih, ako ne i jedini na celom Balkanu, koji živi na toj razini krležijanstva. Kada to govorim imam na umu jednu važnu epizodu vezanu za Tuzlu, a to je da bi čuveni husinski rudar Jure Kerošević, zbog borbe za svoja pogažena radnička prava bio ubijen da nije bilo Miroslava Krleže, da nije bilo njegove reči i dela koje su mladog Tuzlaka izvukle iz sigurne smrti. Krleža nam je pokazao šta znači imati dušu, da čovek mora stojati iza svoje reči, da ne bi smelo biti provalije između reči i dela. On je svojim životom stojao iza svake reči. Mada se o njemu danas drugačije govori i iznose neistine, rekao je Zlatko Paković.

Glumac, koji prema riječima Zlatka Pakovića zaslužuje da igra Krležu, Vilim Matula, također je pozvao publiku da dođe i pogleda večerašnju predstavu govoreći o važnosti predstave koja je inače redovno na meti religijskih i političkih struktura jer ljudima pokazuju i drugu stranu medalje.

Ana Jembrek, Zlatko Paković i Vilim Matula

Zlatko Paković je jedna sasvim nova vrsta kazališnih autora. Prije svega je dobro utemeljen u književnosti, u Krleži, koji je bitan za njegov razvoj. Zlatko je filozof, završio je i režiju ali je i izvođač, performer, tako da je to zapravo, u jednoj osobi filozof na djelu, u praksi, pred publikom, i to u kazalištu, koje je od grčkih vremena na meti. Od stare Grčke niti religijske niti političke strukture ne podnose kazalište. U kazalištu vidimo da nije to baš tako kako naš "šef "kaže.

Mlada umjetnica u predstavi izvodi himne sa ovih područja koje su se često mijenjale.

- Niti sam Zlatko Paković, niti Vilim Matula, ja sam Ana Jembrek, operna pjevačica. Možda predstavljam one male ljude koji samo guraju svoj mali život uz neki mekani dodir sa politikom ali sam vezana za simboliku, a to su zastave koje su se izvrtile na ovom malom području svijeta. Bilo je i puno himni, službenih i neslužbenih. Tu je moja uloga najjasnija, ja te himne pjevam. Ima tu ironijskog odmaka, igre riječima. Predstavu završavamo sa jednom pjesmom koja nije himna ali možda bi trebala biti. Zlatko je to divno smislio. Cijela predstava nije samo diskurs, bacanja činjenica na publiku, nego govori i o mladom čovjeku Juri Keroševiću.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović također je pozvao građane da pogledaju predstavu jer smatra da nema boljeg načina da počnu Susreti osim predstavom Zlatka Pakovića.

- Isti nam je koncept, ista nam je želja. Mi svake godine obilježavamo jubileje. Nigdje nije godišnjica rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića obilježena kao u Tuzli. Obilježavali smo i datume vezane za Branka Ćopića, Ivu Andrića, Mešu Selimovića, evo sad Krležu. Ova ekipa koja dolazi, to su na neki način zabranjeni pisci, opasni za sadašnje režime, to su pisci koji ujedinjuju. Trudili smo se cijelo ljeto da ova velika predstava, sa velikim rediteljem i velikim glumcima koji su angažirani intelektualci, bude izvedena u Tuzli, a najviše smo se trudili zbog Miroslava Krleže. Ove godine obilježavamo 125 godina od rođenja Krleže, jednog od najvećih intelektualaca Evrope 20. stoljeća, nivoa velikog Sartra, čiji se najvažniji segmenti života i rada, koji su vezani za čovjeka i za humanizam, nerijetko brišu iz ideoloških razloga. Zato su nam važni ovakvi angažirani projekti, politički teatar, hrabri teatar, čiji je lider Zlatko Paković, da i naši građani to vide, osim građana velikih centara. Radi se o, ove godine, najvažnijoj i najhrabrijoj predstavi i dobro je da naši književni susreti Cum grano salis počnu sa predstavom koja je zapravo omaž Miroslavu Krleži. Osim toga, Miroslav Krleža je jako zadužio ovu sredinu., rekao je Imamović.

Izvođači: Vilim Matula, Ana Jembrek, Konrad Mulvaj, Zlatko Paković.

Narodno pozorište u 20:00 sati, ulaz slobodan.

S.M.

TUZLARIJE - VIJESTI

OSTALE VIJESTI