Održana press konferencija na Klinici za neurologiju Tuzla Moždani udar jedan od vodećih uzroka smrtnosti Prevencija kao najbolji vid liječenja

Svjetski dan borbe protiv moždanog udara u cijelom svijetu se obilježava 29. oktobra s ciljem da se informiše javnost i doprinese edukaciji šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simptoma i brze reakcije u prepoznavanju prvih znakova moždanog udara. Klinika za neurologiju UKC Tuzla svake godine organizuje niz aktivnosti u cilju borbe protiv moždanog udara. Studentsko vijeće Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli „MEDICUS“ u saradnji sa Klinikom za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla ove godine organizovalo je tri javne promocije zdravlja, a danas je na Klinici održana i konferencija za medije.

Mujanović, Vidović, Kojić, Smajlović, Vuleta

Prof. dr. Dževdet Smajlović, načelnik Klinike za neurologiju Tuzla govorio je o moždanom udaru, pacijentima, kao i aktivnostima koje se sprovode na Klinici.

- Mi kao Klinika već 5 godina u kontinuitetu obilježavamo ovaj dan, svaki 29. oktobar sa nizom aktivnosti a sve u cilju poboljšanja kvalitete zbrinjavanja bolesnika sa moždanim udarom, odnosno što je moguće više učiniti da se broj bolesnika smanji. Vjerovatno je poznato da je moždani udar najčešće neurološko oboljenje odrasle dobi, i da praktično na svakoj klinici ili odjeljenju za neurologiju preko 50% kapaciteta je, uslovno rečeno, rezervisano za pacijente sa moždanim udarom. Preko 15 miliona ljudi na svjetskom nivou dobija moždani udar, preko 5 miliona sa smrtnim ishodom. Za moždani udar vrijedi jedno pravilo, koje ja volim nazvati – pravilo 1/3. Bez obzira o kakvom moždanom udaru se radi, 1/3 umire, 1/3 ima izraženu ili umjerenu onesposobljenosti, a svega 1/3 trećina pacijenta se oporavi do potpune neovisnosti ili se vrati u stanje kakvo je bilo prije moždanog udara. I pored značajnog napretka u svim poljima neurologije, moždani udar se i dalje nalazi na drugom, odnosno trećem mjestu kao uzrok smrti. Odmah nakon kardiovaskularnih i malignih oboljenja, a u nekim sredinama i ispred njih. I dalje je vodeći uzrok onesposobljenosti. Svaka šesta osoba na svijetu dobija moždani udar. Govorimo o bolesti koja je veoma ozbiljna, koja i u razvijenom svijetu predstavlja veliki medicinski i socijalni problem.

Kada je u pitanju Klinka za neurologiju Tuzla svake godine se primi preko 1600 pacijenata.

-Po našim pokazateljima svake godine primamo, zadnjih 5-6 godina, preko 1600 pacijenata, preko 1000 sa moždanim udarom. Znači, gotovo 2/3 su bolesnici za moždanim udarom. Na svu sreću, ova ekipa koja je ispred vas je puno toga uradila, naravno u saradnji sa ostalim klinikama, u pitanju je timski rad, bez timskog rada ne bi napravili rezultate, i prema nekim pokazeteljima već smo ušli u zlatnu sredinu, odnosno ono što je cilj svih razvijenih zemalja da postignu, dodao je prof. dr. Smajlović.

O simptomima ove teške bolesti koju neki nazivaju i šlog, govorila je prof. dr. Mirjana Vidović, šef Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti.

-Moždani udar je teško neurološko oboljenje koje oboljele pogađa kao grom iz vedra neba. Dešava se iznenada, kada pacijenti imaju osjećaj da su potpuno zdravi, onda se desi moždani udar, i to je jedna katastrofa, ne samo za njega nego i za njegovu okolinu jer je to bolest koja ostavlja izraženu onesposobljenost. Svaki neurološki simptom može biti simptom moždanog udara, zavisi u kojem dijelu mozga se desio, koliki je po svojoj veličini, kakva je vrsta udara, zavisi od stanja svakakog pacijenta, godina, bolesti koje je ranije imao, mnogo je faktora koji utiču na kliničku sliku i težinu moždanog udara. Vrlo je bitno naglasiti da počinje iznenada, može se javiti gubitak svijesti, može početi glavoboljom, epi napadom, slabošću jedne strane tijela, smetnjama govora, vrtroglavicom, povraćanjem, mnogo je simptoma koji se javljaju kod moždanog udara. Kako će dalje ići klinička slika zavisi u kojem se vremenu javio pacijent i šta mi sa našim lijekovima možemo postići.

Brojni su faktori rizika, postoje oni na koje se ne može puno uticati ali niz je onih na kojih može. Zdrav način života znatno smanjuje rizik za dobijanje moždanog udara. O tome je danas govorila doc. dr. Biljana Kojić, ljekar Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti.

- Čitav niz faktora utiče na porast oboljenja i smrtnost od moždanog udara. Životne navike, stil života kao i razne bolesti, pojačavaju rizik. Imamo faktore na koje ne možemo uticati, to su dob, spol, rasa i nasljeđe. Ranije je bilo da je starija dob uglavnom ta koja je vezana za moždani udar, međutim danas 46% oboljelih je u dobnoj skupini do 45 do 59 godina života. Imamo faktor nasljeđa, jedan ili oba roditelja koji su imali moždani udar ali mi trebamo da se više pozabavimo faktorima na koje možemo uticati. Upotreba alkohola, pušenje, upotreba oralnih kontraceptiva, loše prehrambene navike, opijati, stres, fizička neaktivnost, povećavaju rizik. Čitav niz bolesti proizilazi iz loših životnih navika, hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće, prije svega holesterol, brojni su faktori koji utiču na pojavu nastanka moždanog udara. Od bolesti najznačajniji faktor rizika je hipertenzija. Osobe sa krvnim pritiskom iznad 140/90 u rizičnoj su skupini za nastanak kako moždanog tako i srčanog udara. Osobe koje imaju visok krvni pritisak imaju 3-4 puta veći rizik za dobijanje moždanog ili srčanog udara. Povišen krvni pritisak najčešće ne daje simptome zato se zove tihi ubica.

Smajlović, Dostović, Vuleta

Kada se posumnja da neko ima simptome moždanog udara treba se što prije javiti u nadležnu zdravstvenu ustanovu, svaki minut je važan. O tome i načinu liječenja govorio je doc. dr. Zikrija Dostović

-Moždani udar je hitno medicinsko stanje, koje oboljele nažalost onesposabljava i životno ugrožava. Oboljele treba hitno prevesti u nadležnu zdravstvenu ustanovu, što prije prepoznati simptome, zatim u kliniku koja je adekvatno opremljena. Klinika za neurologiju u Tuzli je adekvatno opremljena za liječenje moždanog udara. U prvom planu ističemo Jedinicu za liječenje moždanog udara sa posebno obučenim timom koji je zadužen za zbrinjavanje oboljelih. Zadnjih decenija se pokazalo da pacijenti smješteni u takve jedinice imaju značajno smanjenu smrtnost i na kraju značajno bolji ishod liječenja. Dva su izbora liječenja, zavisno od tipa moždanog udara. Ako je u pitanju zgrušavanje, u posljednje vrijeme terapija je trombektomija koju i mi sprovodimo. Radi se o otapanju ugruška koji je doveo do začepljenja krvotoka mozga. Druga vrsta liječenja tog tipa moždanog udara je mehanička trombektomija, i ja ću reći, prošle godine smo obećali da ćemo u toku godine raditi na tome, i evo imali smo jednog takvog pacijenta i to smo uspješno uradili. Zahvaljujem se kolegama sa Neurohirurgije i Radiologije, s kojima sarađujemo i radimo kao jedan tim. Druga vrsta akutnog liječenja, kod krvarećeg moždanog udara, osim medikametoznih su i neurohirurški tretmani a nakon akutnog liječenja radimo rehabilitaciju, tako da je to jedan zaokružen timski rad.

U vezi nove metode načelnik Klinike je kazao da su u fazi pripreme zvanične procedure mehaničke trombektomije kao najnovijeg vida liječenja, koja je aktivna u svijetu posljednje tri godine i daje izvrsne rezultate.

Glavna sestra Klinike Alma Vuleta, kazala je da je osnovna zadaća medicinske sestre da učestvuje u koordiniranim radnjama od samog prijema, provođenja priprema, daljeg liječenja i postproceduralnih postupaka. Radi se i na promociji zdravlja, kako oboljelog tako i onih koji dolaze u posjetu.

Tuzlarije

Student Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Adnan Mujanović, kazao je da zadnjih par godina intenzivno sarađuju sa Klinikom za neurologiju Tuzla, te rade na promociji zdravlja, organizuju javne akcije. Tako je bilo i ove godine. Na lokacijama Bingo City Center Tuzla i Mercator Center Tuzla, kao i u Gračanici u centru grada, ljekari i studenti su informisali zainteresovane o moždanom udaru, zatim radili mjerenje krvnog pritiska, šećera i masnoće u krvi.

Oni koji žele da spriječe nastanak moždanog udara trebaju znati važnost prevencije. Redovno mjeriti krvni pritisak, prestati pušiti, liječiti šećernu bolest, izbaciti masnu hranu, smanjiti tjelesnu težinu i svaki dan šetati pola sata.

Važno je reći da u slučaju da se posumnja na moždani udar treba odmah nazvati 124 jer je svaki minut važan. Medicina je puno napredovala, zdravstveni radnici rade sa svoje strane što mogu ali pojedinac može puno toga uraditi da izbjegne bolest. Ne treba se javljati kod doktora samo kada je problem evidentan, nego obavljati redovno kontrolne preglede.

S.M.

TUZLARIJE - VIJESTI