Povodom 5. novembra, Svjetskog dana romskog jezika, Udruženje žena Romkinja "Bolja budućnost“ iz Tuzle, organizovalo je svečanost kojom ovo Udruženje već petu godinu zaredom obilježava ovaj značajan dan.
Manifestacija je bila kulturno-edukativnog karaktera, sa namjerom ukazivanja na važnost očuvanja tradicije jezika, kulture i historije romskog naroda.
- Pokušavamo očuvati romsku kulturu, tradiciju koja je jako bogata i naravno romski jezik, jer smatramo da je to identitet jednog naroda. To što želimo postići i što nam je glavni cilj, jeste da se smanje predrasude i diskriminacija koja, nažalost još uvijek postoji prema Romima i Romkinjama. Uzrok tome može biti upravo to što ljudi ne poznaju dovoljno romsku kulturu i tradiciju jer se nekad naša kultura i tradicija odražava na negativan način kod većinske populacije, kazala je za Tuzlarije Indira Bajramović, predsjednica Udruženja "Bolja budućnost“ grada Tuzla.
Na pitanje “da li govorite romski”, rijetko ko od prisutnih na manifestaciji je mogao dati potvrdan odgovor. Bajramović kaže da mali broj Roma danas priča romskim jezikom jer se desila asimilacija.
- Zato nam je važna ova manifestacija na koju smo pozvali i predstavnike Roma iz Srbije. Među njima su profesori, poznati pisci koji su priznati u regiji i svijetu. Tu su sa nama i predstavnici vlasti sa svih nivoa i skupa želimo da ukažemo na važnost romskog jezika - dodala je Bajramović.
U Tuzlanskom kantonu postoji inicijativa da se romski jezik počne provoditi kao fakultativna nastava u osnovnim, srednjim školama i na fakultetima. Ministrica za kulturu TK-a Slavena Vojinović ističe kako se radi na uvođenju romskog jezika u škole na području Tuzlanskog kantona, a sve u okviru realizacije Strategije o inkluziji Roma na području kantona.
- To nam je bitno jer moramo vidjeti šta je uzrok asimilaciji i zašto se romski jezik danas rijetko govori. Možete ga čuti tek u nekim zajednicama. Ljudi često izbjegavaju da govore ovim jezikom radi diskriminacije. Zato ovakve događaje organizujemo javno da ukažemo na važnost jednog naroda i njegovog identiteta - kazala je Bajramović.
Doktor Bajram Haliti, romski književnik iz Srbije na skupu je govorio o romskom pitanju u susjednoj državi.
- Romski jezik se može podijeliti u dvije grupe: vlaške i ne vlaške grupe Roma. Mi u Srbiji imamo veliki problem standardizacije, međutim u Varšavi je devedestih godina donijeta odluka da se napravi centralno pismo Roma koje će se sastojati od tri dijalekta, a koji su kod Roma najzastupljeniji - kazao je Haliti.
Važno je napomenuti da Romi, bez obzira u kojoj državi žive, od predstavnika vlasti traže da romski jezik bude oficijelan u svakodnevnom životu.
- Međutim, države koje su potpisnice Konvencije o regionalnim i manjinskim jezicima nisu ispunile svoje obaveze. Na romskim institucijama i liderima je da se napravi tužba protiv svih država koje su potpisnice Konvencije, a koje se iste ne pridržavaju - dodao je on.
Problemi Roma, kao najbrojnije nacionalne manjine u BIH su raznovrsni, od društevnih, ekonomskih pa sve do političkih. Oni se kreću od pitanja mogućnosti obrazovanja i diskriminacije u zapošljavanju, preko stambenih i imovinskih pitanja, kao i pitanja oživljavanja romske kulture i jezika.
Himna Roma je "Đelem, đelem” koja govori o beskonačnom putovanju Roma i o konačnom ujedinjenju. Za sve prisutne izveli su je polaznici Pjevačkog studija Mladih Tuzle.
Opća Skupština UNESCO-a je 7. novembra 2015. godine prihvatila 5. novembar kao Svjetski dan romskog jezika. Inače Romski jezik pripada indijskom jezičnom stablu. Proizašao je iz prakrta (novoindijskog jezika), koji vodi porijeklo iz Sanskrita. Po dolasku Roma na Balkan (pretpostavlja se u XIV-XV vijeku) na jezik utiču jezici okolnih naroda- slavenskih, turskog, grčkog, rumunskog i mađarskog. Jezik sadrži dosta riječi koje su posuđene iz lokalnih jezika.
Odlukom regionalne stručne komisije za standardizaciju romskog jezika, zvanični naziv je Romani Čhib. Pismo je latinično i sastoji se od 36 slova.
Na zastavi Roma je plavom bojom predstavljeno nebo kao simbol slobode, bezgraničnog prostranstva i života pod vedrim nebom bez krova nad glavom. Zelenom bojom je predstavljena trava, put, drum kao symbol života koji je obilježen stalnim putovanjem. Crveni točak predstavlja simbol stalnog kretanja i života na točkovima. Pod romskom zastavom nije vođen ni jedan rat.
S.P.
