Pretjerana upotreba antibiotika u svijetu postala je veliki problem, pogotovo ako u obzir uzmemo podatak da oko 700 hiljada ljudi godišnje umre od antimikrobne rezistencije, što je, tvrde stručnjaci iz oblasti farmakologije globalni problem. I naša zemlja se susreće sa ovom pojavom, čiji je glavni uzrok pretjerana upotreba antibiotika na vlastitu odgovornost i bez konsultacije ljekara.
Zabrinjavajući je podatak da naša zemlja ne odstupa od svjetskih standarda kada je u pitanju prekomjerna upotreba antibiotika, budući da Bosanci i Hercegovci godišnje potroše čak pet miliona kutija ovih lijekova. Određenu odgovrnost snosi i struka i neuređena zakonska regulativa u kantonima koja omogućava nekontrolisanu kupovinu antibiotika.
"Ja ipak mislim da kolege poštuju principe primjene antibiotika. Ljekar je vrlo sposoban da procijeni kada je potreban antibiotik. Mislim da se veći dio neracionalne primjene odnosi na samoliječenje pacijenata“, ističe dr. Aldina Ahmetagić, klinička farmakologinja.
No, s druge strane imamo i slučajeve kada ljekari porodične medicine, vrlo često bez većih provjera i nalaza prepisuju određene antibiotike pacijenatima, a neosporan je i jak uticaj farmaceutskog lobija u našoj zemlji.
"Uticaj farmaceutskog lobija ne može biti iznad struke, tako da ne može biti samo odgovornost na ljekaru, nego i na samom pacijentu. U ovom slučaju, ljekar se vodi principima struke i pripisuje ono što je najadekvatnije za pacijenta“, pojašnjava dr.sci. Maida Mulić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo TK.
"Ono s čim se mi susrećemo jeste upravo to da se ti lijekovi mogu još uvijek nažalost nabaviti bez liječničkog recepta što je nedopustivo i to bi trebalo biti stavljeno pod kontrolu“, kaže prim.dr. Senada Selmanović, predsjednica Udruženja ljekara porodične medicine TK.
Ljekari iz oblasti medicine i farmakologije trebaju neprestano raditi na edukaciji i podizanju svijesti stanovništva o racionalnoj upotrebi antibiotika, koji u slučaju neadekvatne, nestručne i pretjerane upotrebe prestaju biti lijek.
Dino Durmić