Franjevci su i večeras na najbolji način pokazali kako se čuva duh Bosne i Hercegovine. Slike nastale na likovnoj koloniji u Srebrenici, i ove godine su se našle na zidovima galerije u Franjevačkom samostanu u Tuzli.
Slike na kojima preovladava srebrenička priroda, posljedice genocida, ali i drugi motivi, poručuju da je Srebrenica i grad velike nade.
Tradicionalna kolonija, koju vrijedno organizuju franjevci, a potom slike prezentiraju javnosti, pokazuje i kako se u ovoj zemlji treba odnositi prema drugom i drugačijem, i kako je, ustvari, različitost, i najveće bogatstvo naše domovine Bosne i Hercegovine.
Od franjevaca se ima puno toga naučiti, a pored njihove višetoljetne predanosti Bosni, izložba slika o Srebrenici je svakako dobra i poučna lekcija.
U prve dvije srebreničke kolonije nastalo je 77 djela, dok treća donosi 52. U Galeriji Kristian Kreković Tuzlaci su mogli da pogledaju ukupno 34 djela različitih žanrova.
Fra Joso Oršolić, utemeljitelj kolonije i župnik Zvornika i Srebrenice kazao je da je ovogodišnja kolonija pokazala da se povećao broj umjetnika, kao i želja da njihova umjetnička djela kao "cvjetovi što prije postanu jedan prekrasni buket" koji će govoriti o dijalogu, miru i pomirenju što i jeste projekt Franjevačkog međunarodnog centra za dijalog mir i pomirenje, a koji se već razvija drugim živim projektima kao što su: Franjevačka ljetna škola duhovnosti, Misna slavlja, molitva ta obraćenje, mir, duhovnu i materijalnu obnovu Zvornika, Bratunca i Srebrenice, Srednjeg Podrinja.
Na ovogodišnjoj koloniji učestvovala su 24 umjetnika i isto toliko opservacija umjetničkog rukopisa i afiniteta prema eksplicitnim ili implicitnom načinu komuniciranja, kazala je profesorica Marina Trogrlić.
- Kvalitetan i raznolik saziv likovne kolonije, gdje umjetnici aktivno sudjeluju u rješavanju egzistencijalnih problema. U tematski neograničenoj koloniji, svaki od umjetnika slobodno se kretao vlastitim putevima, prenoseći nam dio svog unutarenjeg svijeta ili dio svijeta oko sebe. Figuracija, pejzaž, mrtva priroda, apostrakcija najčešće su tematske cjeline u interepretativnom pristupu, kreću se od prepoznatljivih zapisa predjela i čovjeka do metamorfoze početnog impulsa preuzetog iz okruženja. Veliki raspon likovnih promišljanja, različita likovna ostvarenja iz oblasti slikarstva i kiparstva osnovne su odlike ove kolonije i radova koji su nastali, kazala je Trogrlić.
I ovoga puta, otvaranje izložbe svojim izvedbama uljepšale su članice franjevačke mladeži Suzana Bako i Ana Petrović.
Organizatori izložbe su Franjevački samostan svetog Petra i Pavla i Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" Glavna podružnica Tuzla.
S.P.
