KOLIKO JE VAŽNO FUNKCIONALNO ZNANJE KOD UČENIKA/CA?
Stvaranje prilika učenicima/ama za sticanje funkcionalnog znanja tokom redovnog nastavnog procesa, prvenstveno odgovara iskazanim potrebama samih učenika/ca, a zatim i potrebama današnjice. Poznavanje samog gradiva ne znači mnogo, ako učenici/e ne znaju to znanje da primjene. Samom primjenom, učenici/e će lakše da shvate značaj naučenog, pa će samim tim biti motivisaniji i aktivniji. Primjenjivanjem znanja, učenici/e će se osloboditi misli da rade nešto uzaludno što im više nikada neće trebati i time će biti motivisaniji, te će s toga stvoriti uslovi za kontinuirano učenje.
U istraživanju koje je sprovedeno među 334 učenika/ce osmog razreda osnovnih škola, najvažnijim indikatorima učeničkih kompetencija učenici/e smatraju: razumijevanje i poštivanje sebe i drugih, uspješno samostalno učenje, znati logički misliti i zaključivati te uočavati i rješavati različite probleme. (Odgojne znanosti Vol. 12, br. 1, 2010, str. 65-78, Izvorni znanstveni članak).
ULOGA NASTAVNIKA/CA U STVARANJU FUNKCIONALNOG ZNANJA UČENIKA/CA
Prema "Standardima kompetencija za profesiju nastavnika", osnovna uloga nastavnika/ca je da razvija ključne kompetencije kod učenika/ca koje ih osposobljavaju za život i rad i na taj način im pruža osnovu za dalje učenje.
Kako je danas jedan od glavnih ciljeva obrazovanja razvijanje funkcionalne pismenosti, jedna od osnovnih uloga nastavnika/ca u kontekstu formalnog obrazovanja odnosi se upravo na podršku i podsticanje funkcionalnog znanja i ključnih kompetencija koje su učenicima/ama potrebne za život i rad u savremenom društvu. Nastavnici/e treba pomognu učenicima/ama da pronađu primjenu za naučeno i da usmjere učenike/ce da povezuju novo gradivo sa prethodnim ili sa iskustvima koje učenik/ca već posjeduje.
PODRŠKA MEĐUNARODNOG UDRUŽENJA "INTERAKTIVNE OTVORENE ŠKOLE" NASTAVNOM OSOBLJU OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA TUZLANSKOG KANTONA
Poznata je dugogodišnja praksa podrške osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona od strane MIOS-a Tuzla, kako menadžmentu škola tako i nastavnom osoblju. MIOS Tuzla podržava razvoj otvorenih škola koristeći metode interaktivnog učenja, pružajući profesionalne treninge o novim metodama učenja, promoviranjem demokratskog razvoja i implementiranjem standarda otvorenih škola u zajednici.
U periodu od februara 2017. – decembra 2019. godine, Međunarodno udruženje "Interaktivne otvorene škole" Tuzla sprovodi projekat "Škola za sve".
U periodu septembar 2017. – juni 2018. godine, MIOS Tuzla je organizovao modularne edukacije o inovativnim nastavnim metoda tokom kojih je prisustvovalo ukupno 286 nastavnika/ce iz 42 osnovne i srednje škole Tuzlanskoga kantona. Edukacije kojim su prisustvovali nastavnici/e osnovnih i srednjih škola su bile na temu: projektna nastava, interaktivne metode, servisno učenje i inkluzija.
KAKO NASTAVNICI/E TUZLANSKOG KANTONA UZ PODRŠKU MIOS-A TUZLA DOPRINOSE STVARANJU FUNKCIONALNIH ZNANJA KOD UČENIKA/CA?
Nastavno osoblje osnovnih i srednjih škola Tuzlanskog kantona koji su prisustvovali edukacijama organizovanim od strane MIOS-a Tuzla, imali su priliku da jačaju kompetencije za primjenu savremenih pedagoških metoda usmjerenih na učenika/ca, njihove potrebe, interese i motive, koje potiču kreativnost, komunikaciju, samostalnost i kritičko mišljenje te koriste elemente igre i zabave u poučavanju. Nakon svakog modula edukacije, nastavnici/e su naučeno sa edukacije primijenili za realizaciju redovnog nastavnog plana i programa u radu sa učenicima/ama.
Kroz realizaciju 71 nastavnog časa sa primjenom interaktivnih metoda u nastavi, 53 nastavna časa sa primjenom strategija u poučavanju s ciljem pružanja podrške učenicima koji se susreću sa poteškoćam i preprekama u učenju i učešću u redovnom nastavnom procesu, zatim 25 projekata primjene metode projektne nastave i 10 projekata primjene metode servisnog učenja, 5149 učenika/ca osnovnih i srednjih škola je imalo priliku da stiče funkcionalna znanja u skladu sa realiziranim nastavnim sadržajem.
Primjenom interaktivnih metoda učenici/e su imali/e priliku da preuzimaju aktivnu ulogu podupirući jedni druge u usvajaju novih sadržaja. Radili su u parovima ili većim grupama s jasno dodijeljenim ulogama u kojima je svaki/a učenik/ca doprinjeo/la u stvaranju konačnog rezultata.
Podrškom učenicima/ama koji/e se susreću sa poteškoćama i preprekama u učenju i učešću u redovnom nastavnom procesu omogućeno je razvijanje njihove sposobnosti i drugih potencijala do socijalizovanih ličnih maksimuma.
Primjenom metode projektne nastave učenici/e su imali/e priliku da kroz određeni vremenski period samostalno, u skladu sa nastavnim planom i programom, istražuju dogovoreni problem i to u svim fazama, počevši od osmišljavanja istraživanja, provođenja do prezentacije rezultata.
Zatim, kroz primjenu metode servisnog učenja učenici/e su imali/e priliku da uspostave vezu između sadržaja nastavnog plana i programa i servisa koje mogu pružiti u zajednici što predstavlja balans učenja i servisa. Učenici/e su polazili/e od potreba u zajednici na osnovu kojih su tražili vezu u nastavnom programu te nizom koraka kroz aktivnosti, tj. učenje kroz proces, su usvajali sadržaj nastavnih predmeta.
Primjena metoda projektna nastava i servisno učenje je finansijski podržana od strane MIOS-a Tuzla.
Navedene inovativne nastave metode, uz motivisane nastavnike/ce, pomažu učenicima/ama da se suoče s izazovima koji ih čekaju u budućnosti.
ČEMU SARADNJA MIOS-A TUZLA I NASTAVNIKA/CA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA TUZLANSKOG KANTONA DODATNO DOPRINOSI?
Kroz međusobnu saradnju, MIOS Tuzla, osnovne i srednje škole Tuzlanskog kantona doprinose ostvarenju 4. globalnog cilja održivog razvoja. Doprinos u ostvarenju 4. globalnog cilja održivog razvoja se ogleda u ostvarivanju uključivog i kvalitetnog obrazovanja kao i promoviranja mogućnosti cjeloživotnog učenja. Samim time veliki doprinos se daje u postizanju inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja sve djece što potvrđuje uvjerenje da je školovanje najmoćnije i dokazano sredstvo održivog razvoja.
4. globalni cilj održivog razvoja se temelji na potrebama koje su defnisane u u opisu cilja i koje se odnose na nedostatak adekvatno obučenih nastavnika, loše uvjete u školama i pitanje jednakih mogućnosti koje se pružaju djeci.
Kako bi se obezbijedilo kvalitetno obrazovanje, izgradili stavovi o jednakosti djece unutar škola i samim tim stvarale prilike svim učenicima/ama bez obzira na njihovu etničku pripadnost, boju kože, vjersku opredjeljenost, socio-ekonomski status, potrebna su ulaganja u obrazovne stipendije za učenike/ce, edukacije za obuku nastavnika/ca kao infrastukturni dio koji se odnosi na uvjete boravka unutar školske zgrade.
Projekat "Škola za sve" je finansijski podržan od strane Njemačkog ministrastva razvoja i ekonomije (BMZ) i Freudenberg fondacije, Njemačka.
