Sinoć je u sali Biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla održana promocija knjige „Srebrenička tragedija - Poslije smrti civilizacije", autora Mensura Pavice, apsolventa odsjeka za filozofiju-sociologiju Filozofskog Fakulteta Univerziteta u Tuzli.
O knjizi su govorili: akademik prof.dr. Enver Halilović, akademik prof.dr. Šefket Krcić, prof.dr. Mirsad Kunić, doc.dr. Mersada Nuruddina Agović i prof.dr. Sead Nazibegović.
Na samom početku prisutnima u ime domaćina Biblioteke obratila Amela Galešić, koje je podijelila svoju radost sa prisutnima što je autor Pavica po drugi puta odlučio da svoju novu knjigu predstavi u Biblioteci.
2011. godine Mensur Pavica promovisao je svoju prvu knjigu „Niti živ - niti mrtav“ u našoj Biblioteci. Raduje me da smo danas svi ovdje skupa i da govorimo o novom značajnom djelu u oblasti filozofije „Srebrenička tragedija - Poslije smrti civilizacije". Znam da autor ima još mnogo neobjavljenih, a fantastičnih rukopisa i želim mu da ih sve objavi kako bi čitalačka publika mogla uživati u stvaralaštvu ovog izuzetnog autora iz oblasti filozofije, Mensura Pavice, kazala je Galešić.
Filozofska drama "Srebrenička Tragedija" je knjiga koja postavlja pitanje da li je ljudska civilizacija preživjela genocid u Srebrenici ili su tim genocidom negirani privremeno ili čak za sva vremena svi civilizacijski principi i knjiga kroz dijalog između jednog mrtvog bezimenog Srebreničanina, jedne od žrtava genocida u Srebrenici, i svih relevantnih sugovornika iz ljudske povijesti tematizira to pitanje i pesimistično odgovara sa jednim odlučnim NE, civilizacija nije preživjela, ona je ireverzibilno mrtva za sva vremena.
Tekst je najradikalnija moguća kritika civilizacije koja je nemoćna da jednom za svagda stane u kraj genocidima i da ih jednom za svagda prevaziđe.
Prvi promotor, akademik.prof.dr. Enver Halilović istakao je kako riječ „tragedija“ u naslovu ima duboko filozofsko značenje kojim se želi tragičnom okarakterisati cijela jedna civilizacija koja je dopustila da se desi genocid u Srebrenici. Prisutnima je akademik Halilović objasnio temeljnu razliku između smrti kao prirodne činjenične, neminovnosti i jedine izvjesnosti na ovom svijetu, i smrti koja je nasilna, protiv prirode i Božije volje, pa samim time i tragična. Akademik prof.dr. Šefket Krcić pričao je o autoru knjige, Mensuru Pavici, njegovim ranijim radovima i pronicljivosti. Akademik Krcić istakao je da je ovom knjigom Pavica doprinio pozicioniranju Filozofskof fakulteta u Tuzli kao jedne ozbiljne institucije u kojoj se naučnim radom, osim nastavnog osoblja, bave i studenti.
Profesor Mirsad Kunić objasnio je žanrovsko određenje ovog djela, smještajući ga u žanr filozofskog traktata sa elementima drame. Docentica Agović naglasila je kvalitete ličnosti samog autora djela, posebno naglašavajući njegovu skromnost, pronicljivost, sklonost samokritici. Lektor djela, prof.dr. Sead Nazibegović je, između ostalog, kazao kako bi korisno bilo ovo djelo predstaviti i u formi pozorišne predstave. Sam autor djela, Mensur Pavica, objasnio je koliko mu je važna i dragocjena bila pomoć svih promotora njegovog djela.
S posebnim emocijama naglasio je koliko su važnu ulogu u njegovom filozofskom razvoju odigrali profesori Enver Halilović i Šefket Krcić, te im se ovom prilikom najiskrenije zahvalio i time izazvao salvu emocija kod svih prisutnih. Objasnio je i zašto smatra da je civilizacija koja je dozvolila da se desi genocid u Srebrenici mrtva. Naime, autor tvrdi da civilizacija koja pretenduje da se zove civilizacijom nije smjela dopustiti čin genocida u Srebrenici. A pošto ga je dopustila, civilizacija je mrtva.
Jedini način da se civilizacija ponovo rodi jeste, kako autor kaže, da garantira da se Srebrenica više nikada i nikome ne ponovi, a savremena civilizacija nije u stanju dati takvu garanciju. Svakog onog ko negira genocid autor doživljava mrtvim, a svaku srebreničku žrtvu proglašava življom od ovakvih moralnih mrtvaca i utvara.
U najkraćem, promocija je protekla u odličnoj atmosferi, a sa
sigurnošću možemo tvrditi da bi na ovakvoj promociji, djelu i promotorima,
Pavici mogli pozavidjeti i mnogo etabliraniji pisci današnjice.
