„Tri života sarajevske hagade“ je izložba koja će biti održana sutra, u utorak, 30.07.2019.godine u 12:00 sati, u Međunarodnom ateljeu Ismet Mujezinović, u sklopu Centra za kulturu Tuzla.
U februaru 2019. godine u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine otvorena je izložba Tri života Sarajevske hagade, realizirana kroz saradnju s Ambasadom SAD u Sarajevu. Izložba je trenutno na bosanskohercegovačkoj turneji u gradovima u kojima postoji American Corner te su je dosad mogli vidjeti građani Mostara, Trebinja, Doboja i Brčkog, a turneja nastavlja u Bijeljini i Tuzli.
Riječ je o izložbi koja rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. st., sastoji se od štampanih i uokvirenih, izabranih stranica rukopisa (297x420 mm; 21 komad), te popratnih i komparativnih materijala.
Sarajevska hagada je primjerak pashalne hagade, jevrejskog iluminiranoga kodeksa. Sama hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto.
Sarajevska hagada sastoji se od 142 lista pergamene veličine 16,5 x 22,8 cm, izrađene od izvanredno istanjene i izbijeljene teleće kože. Na prva 34 lista nalazi se 69 minijatura koje nadahnuto prikazuju stvaranje svijeta, egipatsko ropstvo, izlazak iz Egipta pod Mojsijevim vodstvom i dalje, sve dok status vođe Jevreja nije preuzeo Jošua, sin Nunov. Posljednje četiri minijature predstavljaju izuzetak u smislu da nemaju direktan biblijski karakter. Na sljedećih 50 listova nalazi se tekst Hagade pisan s obje strane kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španskog tipa. Posljednju cjelinu knjige čini naknadno uneseni pjesničko-obredni dodatak, koji sadrži po nekoliko pjesama najslavnijih pjesnika hebrejske književnosti iz njenog tzv. zlatnog doba (10–13. stoljeće), kao što su: Jehuda Halevi, Jichak ben Jehud ibn Gijat, Salomon ibn Gevriola, Abraham ben Meir ibn Ezra i drugi.
Otkrivanje Sarajevske hagade među ondašnjim historičarima umjetnosti izazvalo je veliko interesovanje jer je ona predstavljala jedan od rijetkih dokaza da je i kod Jevreja, i pored stroge zabrane iz Božijih zapovijedi (Ne čini sebi lika rezana niti kakve slike... Izlazak 20, 4), bilo zastupljeno, i to na vrlo visokoj umjetničkoj razini, figuralno prikazivanje ljudskih i životinjskih likova. Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura sa njenih stranica utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barseloni oko 1350. godine – moguće kao dar za vjenčanje članova dvije poznate familije Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi: štit sa rozetom / ružom (hebr. – shoshan) i krilom (hebr. – elazar) nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barselone.
Promociju ovog naslova i izložbe organizuje Američki kutat odnosno više njih, koji su uglavnom organizovani u sklopu biblioteka kao što je Narodna univerzitetska biblioteka u Tuzli. Ova promocija se odvija u organizaciji američkog kutka, pri NUB Derviš Sušić Tuzla, Zemaljskog muzeja BiH, JU Centra za kulturu Tuzla. Ulaz na izložbu je slobodan.
