Veronika je mlada, zdrava, lijepa, obrazovana, zaposlena, voljena djevojka koja je odlučila da umre. Odluku je pomno planirala, razmišljajući koji bi način bio najbolji da ne napravi previše posla za one koji ostaju, misleći i na svoje roditelje kojima će njeno samoubistvo teško pasti, oprala je zube, legla u krevet, popila tablete i čekala smrt.
Čim je otvorila oči znala je da nije uspio njen pokušaj samoubistva, nalazila se u duševnoj bolnici. U knjizi "Veronika je odlučila da umre" Paula Koelja, osim Veronike opisuju se slučajevi i drugih bolesnika duševne bolnice, a koji su kao i kod mnogih koji nisu u bolnici.
Koeljo opisuje ljude koji su poklekli ili su se povukli pod pritiskom života, ljudi koji ih okružuju. Iako svega svjesni i ko su i šta su, i šta se dešava, izgubili su volju i ne vide smisao života.
Kada su tegobe duše u pitanju, racionalni razlozi ne igraju nikakvu ulogu. Ne vrijedi pričati "pa vidiš li da imaš sve, lijepa si, mlada, zdrava, šta bi drugi dali da su na tvom mjestu". Ne vrijedi pričati ali vrijedi obratiti pažnju na tugu koja je, za one koji gledaju sa strane, nerazumljiva, nerealna, čudna, čak hirovita pa se dešava da i najbliži gube strpljenje i razumijavanje.
Imaju oni koji razumiju, i znaju način kako da neko progleda iz druge perspektive, opet vidi sunce i osjeti ljubav.
Dijelovi iz knjige:
(...) Bolesno je kad neko sebe prisiljava da postane isti kao drugi: to izaziva neuroze, psihoze, paranoje. Bolesno je željeti biti isti, jer to podrazumijeva nasilje nad prirodnom, suprotstavljanje božijim zakonima – jer Bog, u svim gajevima i šumama svijeta, nije stvorio ni jedan isti list koji bi bio jednak nekome drugom. A vi smatrate da biti različit znači biti lud, i zato se izabrali Vilet za život (...)
(...) Kasnije su na osnovu jednog naknadnog istraživanja, ustanovili da ratovi svakako narušavaju mentalno zdravlje ali u znatno manjoj mjeri nego napetost, čamotinja, nasljedne bolesti, usamljenost i odbačenost (...)
Brazilac Paulo Koeljo (1947) je vodio veoma zanimljiv život, pisao je tekstove za poznate pop zvijezde, radio kao novinar, bio hipik, proučavao magiju i okultizam, prošao put hodočasnika dug 830 km, dobitnik je brojnih nagrada, djela su mu prevedena na preko 65 jezika.
S.M.
