U zadnjih nekoliko dana, na različitim portalima se pojavila vijest o povlačenju lijeka sa generičkim nazivom ranitidin iz apoteka, a sve nakon odluke i upozorenja Američke FDA (Agencije za hranu i lijekove) o mogućem prisustvu karcinogena pod nazivom N-nitrozodimetilamin (NDMA).
Šta je to uopšte ranitidin? Za šta služi?
Ranitidin je lijek koji je u upotrebi već 40 godina. Spada u grupu H2 antagonista, odnosno lijekova koji blokiraju H2 receptore za histamin na želučanim stanicama i na taj način blokiraju proizvodnju solne kiseline u želucu. Zbog ovakvog djelovanja, ranitidin je pogodan za korištenje u brojnim stanjima koja su povezana sa povećanom kiselošću želuca – poglavito refluksne bolesti, žgravice, dispepsije, te čira na želucu i dvanaestercu. Ranitidin predstavlja jedan od često korištenih lijekova u ovu svrhu, posebice jer je njegova dugotrajna primjena do sada pokazala odličnu sigurnost, tako da se u većini zemalja u svijetu može kupiti i bez recepta. Na našem tržištu se najčešće pojavljuje pod komercijalnim nazivima Ranital, Ranisan, Ranobel. Zvuči poznato? Vjerovatno ste imali barem jednog člana porodice koji je spominjao da koristi ili je koristio neki od ovih lijekova.
Šta je to N-nitrozodimetilamin (NDMA)?
N-nitrozodimetilamin (NDMA) ili još poznat kao dimetilnitrozamin je sporedni proizvod različitih proizvodnih procesa i u malim količinama se redovno nalazi u pojedinim namirnicama- posebice onima koje uključuju konzerviranje, dimljenje ili sušenje. Redovno je prisutan u suhomesnatim proizvodima i jedan je od glavnih razloga zašto se njihovo redovno korištenje snažno obeshrabruje od strane ljekara. Pored ostalih toksina koji se mogu naći u suhomesnatim proizvodima, NDMA je poznat kao vrlo toksična supstanca, posebice za jetru, kao i za druge organe. U opisanim slučajevima namjernog trovanja sa NDMA, svi otrovani su završili život sa otkazivanjem jetre. NDMA je takođe poznati karcinogen, koji se u laboratorijskim uslovima koristi kako bi se kod laboratorijskih miševa izazvao rak. U malim količinama se nalazi u dosta namirnica, ali se smatra da povremeno korištenje u tako malim dozama ne predstavlja opasnost za ljudski organizam.
Odakle NDMA u ranitidinu? Valjda bi lijekovi trebali biti sigurni?
Lanac američkih apoteka je ove godine američkoj FDA prijavio da je internom analizom u pojedinačnim uzorcima komercijalnih preparata ranitidina ponavljano dektirao značajne količine NDMA. Nakon ovoga, dodatne analize od strane FDA su ove tvrdnje potvrdile uz pronalazak vrlo malih količina ove supstance. Slična situacija se desila i 2018.godine kada je ista supstanca nađena u lijekovima za liječenje krvnog pritiska tzv. sartanima. Naravno, kao odgovorna agencija ovo je dato u medije široj javnosti, a evaluaciju je pokrenula i Evropska agencija za lijekove (EMEA). U našoj zemlji su lijekovi sa ovom supstancom ovih dana uglavnom povučeni sa tržišta.
Postavlja se pitanje odakle onečišćenje? U zadnjih par dana se mogu naći objašnjenja da se radi o neminovnom procesu raspada molekule ranitidina, odnosno da onečišćenja na samoj proizvodnji u stvari i nema, nego da pod određenim uslovima dolazi do djelimičnog raspada samog lijeka uz nusproizvod u vidu NDMA. Ipak, istraga je u toku, ali ono što je za javnost bitno jeste da su količine NDMA koje su nađene u nivou sa količinama koje se mogu naći u hrani koja je već pomenuta. Dakle uzimanje ranitidina daje slične doze NDMA kao i korištenje suhomesnatih proizvoda.
Šta da radim ako već uzimam ranitidin?
Potrebno je znati da je ranitidin lijek koji služi za kratkotrajnu primjenu. Već nakon 5 dana redovnog uzimanja gubi svoju efikasnost. Ovo je vrlo bitno napomenuti jer povremeno uzimanje ranitidina čak i ako ima tragove NDMA ne bi trebalo biti štetno. Međutim, za one koji ovaj lijek uzimaju redovno, preporučljivo je da nastave tretman sa novijom, boljom i značajno efikasnijom grupom lijekova poznatih kao inhibitori protonske pumpe. Na našem tržištu se mogu naći rabeprazol, pantoprazol, lansoprazol, esomperazol, koji su puno efikasniji i sigurniji čak i u dugotrajnoj primjeni.
Oni koji su duže vrijeme uzimali raniditin, ne treba da se previše pribojavaju, jer su količine NDMA ipak malene, a i prema navodima američke FDA, nisu čak ni lijekovi svih prozvođača pogođeni. Za one koji se pitaju, a zašto su povučeni? Pa većina proizvođača je iz razloga sigurnosti povukla lijekove dok se stvar ne razjasni – to je uobičajena praksa, jer je sigurnost pacijenata ipak na prvom mjestu. Dakle, mjesta panici ipak nema.
I na kraju, ipak upozorenje – samomedikacija nikada nije pametna. Lijekovi su potencijalno opasni i nikada ih ne bismo trebali uzimati bez konsultacija sa ljekarom. Čuveni britanski liječnik Sir William Osler je imao izreku koja kaže “Ljekar koji samog sebe liječi ima budalu za pacijenta.” Zamislite kako onda izgleda kada laik samog sebe liječi?
Nermin Salkić
