Sinoć je u biblioteci “Derviš Sušić” Tuzla među brojnim poštovaocima književnog stvaralaštva Mirsada Mustafića, a u okviru Mjeseca knjige, održano predstavljanje 15 knjiga ovog autora, pod zajedničkim nazivom: "Svi smo mi iz Srebrenice".
O knjigama su govorili prof.dr.Adib Đozić, prof.dr.Izet Šabotić, mr.sc.Alija Mrkonjić, književnik Zejćir Hasić i sam autor Mirsad Mustafić.
O književniku Mirsadu Mustafiću tokom ove lijepe večeri, također su govorile, Larisa Ćustendil, direktorica Srednje ekonomsko-trgovinske škole iz Tuzle i Almasa Hadžić, novinarka.
Prisutne je u ime domaćina Biblioteke pozdravila Amela Galešić, koja se takođe našla i u ulozi modratora. Učenici Srednje ekonomsko-trgovinske škole iz Tuzle za ovu priliku priredili su prigodan program.
Kako je istaknuto, knjige Mirsada Mustafića ostati će da svjedoče novim generacijama kao historijski fakti, činjenice, dokumenti o svemu što se dešavalo u Srebrenici. Autor je najavio i da piše šesnaestu po redu knjigu koju će predstaviti iduće godine takođe u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci “Derviš Sušić” Tuzla.
Knjige o kojima se govorilo su:”Sjećanje na Srebrenicu tri izdanja” (2003), "Krvava šamija” dva izdanja (2006), "Rastanak u Potočarima” tri izdanja (2007), "Daleko je sine Srebrenica” dva izdanja (2008), "Samrtni zvuci srebrenog grada” (2009), "Bilo jednom na Crnom Guberu” (2010), Drina ne vjeruje suzama (2011), Posljednji vapaj enklave (2012), Ranjeni Bejturani (2013), Mejremina kletva dva izdanja (2014 i 2017), "Meliha (2015), "Hiljade bijelih nišana” (2016), "Nikad se više nećemo sresti” (2017), "Svi smo mi iz Srebrenice” (2018) i "Ponesi izgubljenu ljubav” (2019).
O autoru:
Mirsad Mustafić rođen je 4.9.1956. godine u Srebrenici. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je na Odsjeku za južnoslavenske književnosti i bosanski, hrvatski i srpski jezik.
Novinarstvom se počeo baviti još u studentskim danima. Bio je urednik, dopisnik i saradnik mnogih listova, časopisa i radiostanica u zemlji i regionu. Bosanski jezik i književnost predavao je u nekoliko osnovnih i srednjih škola. Prognanički usud dovodi ga u grad uglja i soli gdje je i danas privremeno nastanjen. Nasušni prosvjetarski hljeb zarađuje u Srednjoj ekonomsko-trgovinskoj školi u Tuzli. Nostalgične rane još ne zacjeljuju. Krik zavičajne boli više niko ne čuje. Prestao je vjerovati i nadati se da će ikada više odjužiti i razdaniti se nad Srebrenicom i Bosnom.
Član je Društva pisaca Tuzlanskog kantona. Njegov književni rad je višestruko nagrađivan, a neka djela doživjela su više izdanja.
