U dane vikenda, 26. i 27. oktobra 2019. godine u hotelu Holiday u Sarajevu održana je Proslava desetogodišnjice od osnivanja Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine (AMNuBiH). Ovogodišnji primljeni akademici: prof. Enisa Mešić, prof. Šefik Hasukić, prof. Senaid Trnačević, prof. Mirza Biščević, prof. Dončo Donev i prof. Slobodan Janković održali su svoja inauguralna predavanja.
Pozivni predavač je bio prof. Asim Kurjak, član više svjetskih i bosanskohercegovačkih akademija o temi “Kako otkriti naučne lidere”. Kako je u svom uvodnom govoru povodom osnivanja AMNuBiH istakao osnivač i predsjednik AMNuBiH Izet Mašić, Akadamija medicinskih nauka BiH je jedna od pet akademija koje egsistiraju na području Bosne i Hercegovine, ali analizom broja citata naučnih publikacija 33 akademika ove akademije u svjetskim indeksnim i citatnim bazama podataka, AMNuBiH je najreferentnija među njima.
Akademici ove akademije značajna su imena u nauci uopće, a posebno medicinskoj, i prepoznatljivi po svojim naučnim doprinosima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, USA, Njemačkoj, Norveškoj, dakle u zemljama u kojima, također, nose epitet velikih naučnika. Neki od akademika AMNuBiH su i članovi Svjetske akademije nauka i umjetnosti (Asim Kurjak, Mustafa Sefić i Izet Mašić), Evropske akademije nauka i umjetnosti (Asim Kurjak, Željko Reiner i Dončo Donev), Svjetske akademije medicinske informatike (Izet Mašić), Hrvatske akademije medicinskih znanosti (Asim Kurjak, Željko Reiner, Mustafa Sefić i Osman Sinanović), Srpske akademije medicinskih nauka (Pavle Milenković), Akademije nauka i umjetnosti BiH - ANUBiH (Asim Kurjak i Enver Zerem), te Hrvatske akademije nauka i umjetnosti u BiH (Mirko Grujić i Ljubo Šimić) i Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti - BANU (Asim Kurjak).
U sklopu manifestacije “Dani AMNuBiH 2019” organiziran je Seminar “Kako prevenirati najučestalije greške koje se dešavaju u naučnim istraživanjima”, koji je jedan od najaktuelnijih problema u medicinskoj nauci, ne samo u BiH nego u svijetu, što je grupa istraživača akademika prezentirala u svom izlaganju, a na osnovu rezultata detaljno urađene studije na člancima objavljenim u referentnim naučnim časopisima, indeksiranim u uglednim naučnim bazama podataka. Kako je naglasio predsjednik AMNuBiH Izet Mašić u svom govoru, “nažalost, medicinska akademska, ali i uopće naučna javnost ovome pridaje malo pažnje i zato je nauka, između ostalog, u krizi na našim prostorima, ali i globalno. I ne možemo se pravdati nedostatkom finasijskih sredstava za naučne projekte i istraživanja, u pitanju su i drugi razlozi o kojima svakodnevno slušamo i čitamo u medijima, koji su i u ovom slučaju zakazali i nisu uopće popratili ovaj veliki naučni događaj u BiH. I dalje se svakodnevno bave izvještavanjima o tome jesu su vlade i njihova ministarstva ili nisu formirana(e), šta njihovi predstavnici rade i gdje se provode, o ubistvima, migrantima, fudbalerima (njima možda i najvise) i sličnim, puno manje važnim događajima na našim prostorima. A naši univerziteti i njhovi fakulteti na zadnjim su mjestima u rangiranju nauke i edukacije ili ih nikako i nema. Po njihovom broju u odnosu na broj stanovnika u BiH, pozamašno prednjačimo u odnosu na mnogo razvijenije zemlje. To je, nažalost, naša realnost, čije će nam posljedice još intenzivnije doći glave, i ne samo naše već generacija koje dolaze ”.
Jedan od zaključaka članova AMNuBiH bio je, s obzirom na prezentirane podatake iz njihovih studija, da je BiH po broju urađenih transplantacija u višegodišnjem periodu na zadnjem mjestu u regiji, te AMNuBiH u najskorije vrijeme treba organizirati tematski skup o ovom zdravstvenom problemu, značajnom po mnogim karakteristikama sveukupno za sistem zdravstva u BiH. Akademik Asim Kurjak je naglasio : “Svi mogu da šute, ali naučnici ne smiju, bez obzira na posljedice.”
| Prof.dr. Enisa Mešić je šef Odjela za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. Redovni je profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Autor je i koautor preko 100 naučnih i stručnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima i zbornicima radova. Bila je voditelj brojnih domaćih i međunarodnih naučnih projekata i predavač na više međunarodnih skupova i škola. Punopravni je član evropskih i svjetskih renalnih asocijacija te osnivač i prva predsjednica Donorske mreže BiH. |
