Depresija predstavlja ozbiljan psihički poremećaj, bolest koja se mora liječiti. Često se u svakodnevnom razgovoru čuje termin da je netko u depresiji. Svako loše raspoloženje koje traje malo dulje skloni smo opisati kao depresiju te se zbog toga, kada netko stvarno pati od ove bolesti, njegovo stanje najčešće ne shvaća ozbiljno.
Bitno je znati da je depresija bolest baš kao dijabetes ili visoki krvni pritisak, i da se u mozgu događaju konkretne i mjerljive promjene. Naši neuroni komuniciraju međusobno pomoću kemijskih tvari koje nazivamo neurotransmiteri. U depresiji je u znatnoj mjeri smanjeno lučenje noradrenalina i serotonina. Koliko je nastanak i uzrok depresije kompleksan pokazuje i genetska sklonost razvoju ove bolesti. U obiteljima oboljelih postoji 2-3 puta veća vjerojatnost za razvoj ovog poremećaja nego kod opće populacije. Bolest utiče na cjelokupan život osobe, ukoliko ne dođe do adekvatnog liječenja stanje će se postepeno sve više pogoršavati do stepena kada više ne možemo podnijeti pritisak svijeta, onda dolazi do eskalacije.
Nažalost, pravu depresiju karakterizira i smrtnost. Čak 75% bolesnika s depresijom razmišlja o suicidu, dok njih 10 do 15% i izvrši taj čin.
Bolest modernog doba
Depresija je bolest modernog doba iz više razloga, a prvenstveno zbog zapanjujućih predviđanja o porastu broja oboljelih. Prema procjenama SZO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) depresija će do 2020. godine postati drugi vodeći javnozdravstveni problem na svijetu (gledajući žensku populaciju čak i prvi javnozdravstveni problem), odmah iza ishemijske bolesti srca. Ono što nas najviše zabrinjava jeste da od depresije sve više obolijevaju djeca I mladi. U sklopu projekta “Ja, građanin” smo održali radionicu "Osmijeh svima", pedagog škole Mirza Jahić nam je ispričao poučnu priču koju ja želim da podijelim dalje. ´Bolesti dvadesetog stoljeća jesu bulimija i anoreksija. Kada osoba sa bulimijom posjeti ljekara, svaki put dobije istu preporuku, krećite se. Danas, u dvadesetprvom stoljeću, kada depresija zauzima mjesto najčešćeg oboljenja, također će svaka posjeta ljekaru dati jedan odgovor, družite se.´
Kako prepoznati depresivnu osobu? Vrlo jednostvno, ustvari samo je trebate pokušati nasmijati. Ali nažalost, to neće ići, šta god uradili, kakve god šale zbijali, nećete uspjeti nasmijati depresivnu osobu. Zamislite jedan svoj dan ili još gore dan vašeg djeteta bez osmijeha. Drugi simptomi koji karakterišu ovo oboljenje jesu ravnodušnost, aptija, gubitak životne radosti; pored ovih simptoma može doći i do poremećaja tjelesnih funkcija kao što je poremećaj sna, slabost, iscrpljenost i drugi.
Liječenje depresije kod mladih
Kao što naslov navodi, "Loše mi je, ali ne mogu reći" je jedan od glavnih problema ovog oboljenja. Kako bi došlo do izlječenja, moramo se obratiti stručnom licu. U našim krajevima ova bolest predstavlja sramotu, odnosno ne ona sama od sebe, nego odlazak u ustanove koje pomažu. Vrlo je važno davati potporu osobama koje svoj psihički život ne mogu samostalno kontrolisati. Kod mladih je najvažnija potpora porodice, bez njih sam proces izlječenja je nemoguć. Također je veoma važna i okolina, ako vidite nekoga potištenog nemojte mu okrenut leđa i ismijavati ga, pružite mu ruku, možda baš vaša ruka bude njegov spas.
NIJE SRAMOTA OBRATITI SE ZA POMOĆ!
Centar za Mentalno Zdravlje Tuzla: 035 369-010
U povodu godišnjice osnivanja 2. korpusa Armije Republike Bosni i Hercegovine, gradonačelnik Tuzle, dr.sc. Zijad Lugavić, danas je u Gradskoj upravi upriličio prijem za bivše pripadnike 2. Korpusa Armije Republike BiH
Služba civilne zaštite Grada Tuzla obavještava sve građane da od 28.09.2023. godine počinju radovi interventne sanacije odrona na potočnom meandru u cilju zaštite puta u naselju Cerovi, MZ Tušanj
Kompanija Lukavac Cement kao partner Sarajevske energetske i klimatske sedmice (SECW) 2023, priredila je panel diskusiju „Upotreba alternativnih goriva i mogućnost njihove proizvodnje u BiH“.
Kad god pričamo o davanju krvi, sjetim se kako sam mužu, koji je tada imao status momka (ratno doba) predložila (natjerala) da daruje krv da dobije američki vojni "lunch" paket koji će naravno dati meni (preteča sponzoruše). Svašta je tu nešto bilo, presovano, neobično ali meni je to bio doživljaj. Nakon nekog vremema opet ja sa prijedlozima, kao da ponovo ide (pa ću i njemu dati nešto iz paketa) kad vratili ga, anemičan.
U povodu obilježavanja Svjetskog dana srca Klinika za interne bolesti UKC Tuzla organizovala je niz aktivnosti u okviru kojih je vršeno besplatno mjerenje parametra krvnog pritiska, masnoća i šećera u krvi, te podijeljeni informativni materijali o faktorima rizika, ali i mogućnostima prevencije kardiovaskularnih oboljenja.
Načelnik Klinike za interne bolesti, doc. dr. med. sc. Mirsad Selimović je istakao da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok prijevremene smrti kod 42% muške populacije i 38% kod žena
Ugovore o dodjeli grant sredstava za podršku projektima održivog povratka danas je sa povratnicima potpisao ministar za rad, socijalnu politiku i povratak TK Fadil Alić. Kako je kazao ministar Alić „radi se o donacijama ukupne vrijednosti 410.200 KM.
