U hotelu “Senad od Bosne” na jezeru Modrac, danas 18.12.2019. održan je okrugli sto na temu “Prostor za razmjenu mišljena i dijalog koji vode promjeni u društvu – promjena stereotipnih stavova i prekid šutnje o nasilju nad ženama i djevojčicama”. Aktivnosti su se realizirale u okviru projekta “Povećanje razumijevanja i prihvatanje rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama – put ka prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama u periodu 2018-2019. godina kojeg implementira Udruženje građana Vive Žene u sklopu regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women.
Govornice na današnjem okruglom stolu bile su: Aida Mustačević Cipurković, koordinatorica projekta, zatim prof. dr. Rejhana Dervišević, vijećnica SDP-a u Gradskom vijeću Tuzla, Mevlida Mehanović, predsjednica Udruženja žena “Podrinjka” Skelani i Mirsada Tursunović, predsjednica Udruženja “Naš glas”, dok su učesnici okruglog stola bili profesionalci iz institucija koje su u kontaktu sa žrtvama nasilja, kao i predstavnici nevladinog sektora, odnosno članice udruženja žrtava rodno zasnovanog nasilja.
Na samom početku prisutni su imali priliku pogledati video sa realiziranim aktivnostima u okviru projekta, kao i video poruke koje su poslale žrtve nasilja u porodici koje su se kroz aktivnost “Ženski lanac podrške” osnažile i odlučile da postanu javne govornice i edukatorice u borbi protiv nasilja nad ženama.
Dok sam plakala, molila za pomoć, oni su me gazili, ali se nisam obeshrabrila, jer ima onaj glavni sudija koji će nam svima suditi, a neće biti korumpiran. Usudite se, učinite korak za sebe i svoje najmilije, izađite iz začaranog kruga nasilja. Ja sam preživjela, i tu sam da vam pomognem, jer zajedno smo i ljepši i jači - poruka je jedne od članica Ženskog lanca podrške.
Svoj doprinos okruglom stolu dala je i prof.dr. Rejhana Dervišević, vijećnica u Gradskom vijeću Tuzla, koja je u svom obraćanju govorila o ulozi žena u politici kada se govori o rodno zasnovanom nasilju:
-Jako je važna uloga žena u politici, mi smo se ove godine angažovali u Tuzlanskom kantonu, obzirom da TK nije bio u mogućnosti da doznači određena sredstva za finansiranje Sigurne kuće, u vijeću smo odlučili da to ide preko gradova i općina Tuzlanskog kantona. Mogu reći da sam sretna što je veliki broj gradova i općina u TK prepoznao napore i važnost rada Sigurne kuće. S tim u vezi nastavit ćemo naš rad, ja ću se potruditi da i sama utičem na jačanje lanca ženske solidarnosti i uticaja u politici, jer ovo su teme gdje ni jedan muškarac javno neće reći da je protiv njih, dakle svaki će podržati da je potrebno da radi Sigurna kuća, ali je ipak žena ta koja treba da to inicira i zagovara i drži na okupu kao i svoju porodicu – istakala je Rejhana.
Na današnjem skupu istaknuto je da je u sklopu projekta uspostavljeno šest grupa i održano ukupno 60 radionica, deset za svaku grupu kroz 5 susreta, jednom mjesečno. Obrađene su teme: povjerenje, rod i spol, rodnoutemeljeno nasilje, predrasude i stereotipi, granice, partnerski odnosi, transgeneracijski prenos nasilja, pravni okvir i zaštita od nasilja. Govorilo se i o osvještavanju i senzibilizaciji javnosti, jer mediji igraju važnu ulogu kada je riječ o formiranju javnog stava i pokretanju društvenih promjena. Jedan od zaključaka je da je potrebno objavljivati analitičke tekstove o rodno utemeljenom nasilju te načinima prevencije i suzbijanja nasilja, te informirati o svim zakonskim izmjenama i rezultatima istraživanja o nasilju prema ženama.
Na okruglom stolu kao rezultat projekta prezentirana je i publikacija „Životne priče – lične priče žena preživjelih rodno zasnovano nasilje koju prati i DVD sa inervjuima žena koje su se osnažile i odlučile da prekinu šutnju.
Kao drugi dio okruglog stola održan je i rad u grupama, gdje su učesnici donijeli određene zaključke i preporuke među kojima su da je potrebno da se kao društvo u cjelini više bavimo uzrocima ili prevencijom nasilja, a manje posljedicama. Također, preporuke su da je potrebno uraditi određene izmjene u obrazovom sistemu, te da bi u cilju prevencije nasilja bilo dobro napraviti umrežavanje škola i nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom.
