Advokatska komora FBiH je 20.12.2019. godine objavila saopćenje za javnost, koje su prenijeli brojni mediji u BiH, u vezi sa dopisom advokata Mirze Dževdetbegovića iz Tuzle i njegovog pozivanja u svojstvu svjedoka u krivičnom predmetu koji se vodi u Kantonalnom tužilaštvu TK, te je tom prilikom, očito zbog nedovoljnih informacija, bespredmetno i preuranjeno, ukazivano na povrede odredbi člana 6 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustava Bosne i Hercegovine te Krivičnog zakona FBiH a za koje Advokatska komora smatra da su počinjene od ovog Tužilaštva.
Također, Advokatska komora FBiH je i ovom Tužilaštvu poslala dopis u kojem se ukazuje na mišljenje advokata Dževdetbegovića o pozivu na saslušanje u svojstvu svjedoka.
Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona je prvo usmeno obavijestio, a nakon toga i poslao poziv za saslušanje u svojstvu svjedoka Mirzi Dževdetbegoviću iz Tuzle, koji je u postupku koji se vodi u predmetu GIKIL protiv Pramod Mittala i drugih, izabran za branioca osumnjičenog Rajiba Dasa.
Ovom Tužilaštvu je dobro poznato da je odredbom člana 96. stav 1 tačka b.) ZKP FBiH propisano da je branilac osumnjičenog lice koje ne može biti saslušano kao svjedok u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branioca.
Dalje, Tužilaštvo ne spori da svaki osumnjičeni ima pravo da se brani i uz pomoć advokata kojeg sam izabere.
Mirza Dževdetbegović je pozvan u svojstvu svjedoka, a ne kao branilac osumnjičenog Rajiba Dasa, zbog čega njemu nije ni poznato, niti mu je moglo biti poznato, u pogledu kojih činjenica i okolnosti se planira njegovo saslušanje u Tužilaštvu.
Time je njegovo pozivanje na svojstvo branioca, kao što to uostalom čini i Advokatska komora FBiH, u vrijeme pozivanja bespredmetno i preuranjeno, jer kada ovom svjedoku od postupajućeg tužioca bude predočeno koja obavještenja se od njega traže, za koje krivično djelo, za kojeg počinioca i o drugim važnim okolnostima u vezi sa saslušanjem, tek tada će istome biti jasno da li se od njega traži izjašnjenje u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branioca Rajiba Dasa ili ne. Pri tome je ovaj svjedok, obzirom da se radi o advokatu, očigledno upoznat sa prethodno navedenom i zakonom propisanom apsolutnom zabranom o saslušanju advokata kao svjedoka, kao i o ostalim zakonom propisanim uvjetima.
U dopisu advokatske komore FBiH se također tvrdi i da je Mirza Dževdetbegović istovremeno i branilac osumnjičenih Pramod Mittala, Ivane Bunoza i Mate Pavkovića, pa ovom Tužilaštvu nije jasno koji je osnov za ovakvu tvrdnju Komore kada ni Kantonalni sud Tuzla a ni ovo Tužilaštvo nikada nisu na zakonit način obaviješteni da je advokat Mirza Dževdetbegović angažovan za branioca i ovo troje osumnjičenih osoba, jer pismenu punomoć za takvu odbranu nije dostavio ni sudu ni tužilaštvu.
Dalje podsjećamo da je obaveza svih lica, a što je također imperativna zakonska odredba, da svjedoče o onim činjenicama kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati obavještenja o krivičnom djelu, počiniocu i o drugim važnim okolnostima (član 95, stav 1 ZKP-a FBiH).
Pitanje te procjene je u nadležnosti Tužilaštva, te je upravo zbog tih činjenica Dževdetbegović i pozvan radi saslušanja u ovom krivičnom predmetu i cilj tog pozivanja jeste samo utvrđivanje činjenica koje su u vezi sa počinjenim krivičnim djelom a ne radi onemogućavanja advokatu da se bavi svojom djelatnošću.
U vezi sa svime što je prethodno izneseno smatramo da ovo Tužilaštvo činom pozivanja Mirze Dževdetbegovića kao svjedoka u ovom predmetu nije imalo namjeru niti je prekršilo pravo ovog advokata i osumnjičenog kojem je on branilac u pogledu prava na odbranu, ali i prava na rad advokata.
U konačnom, cijenimo da nije bilo nikakve potrebe da Advokatska komora FBiH preuzme ulogu „branioca“ advokata Mirze Dževdetbegovića jer njegovo pravo i pravo osobe koju brani nije, niti će biti kršeno do ovog Tužilaštva.
Odjel za odnose s javnošću
Admir Arnautović, stručni savjetnik za odnose s javnošću
