Roman "Mladeži" je moderan, neobičan i svakako zanimljiv. Glavni lik je psihijatar Otto Kadoke koji je specijaliziran za prevenciju samoubistava. Ima bolesnu majku o kojoj se brinu djevojke iz Nepala, koje u Nizozemskoj borave ilegalno. Jednoga dana njega savladava privlačnost prema jednoj djevojci, nakog čega dolazi do problema. One ne žele više da se brinu o njegovoj majci i on to preuzima na sebe.
Najzanimljiviji lik u romanu je majka, koja ustvari nije majka nego otac. Nakon smrti majke, otac je pao u tešku depresiju. Samo je ležao u krevetu, nakon izvjesnog vremena počeo je da u svemu kopira suprugu. Preuzeo je njen način ponašanja, govora, odjevanja, svega, ukratko pretvorio se u nju. Ta preobrazba ga je održala na životu, ljekari su smatrali da je to dobro, Otto je to prihvatio.
Šta je normalno? Koje su granice normalnosti? Ko je odredio društveno prihvatljivo ponašanje, pitanja su koja se nameću u romanu, predstavljajući niz neobičnih osoba čiji način razmišljanja, viđenja svijeta, njihove patnje, radosti i tuge, upoznajemo u ovom romanu.
Dijelovi iz knjige:
(...) On gleda svoju bivšu, gleda joj lice, bore, kosu. Može li se sjetiti žene u koju se zaljubio? Ili je ta slika postala nejasna, on samo vidi ko je ona sada, trudna žena profesora matematike, puna neprevaziđene boli koju on u njoj budi? Nenamjerno, ali ipak on budu bol, priziva prošlost. Flasteri su otrgnuti s rane, ožiljci razrezani skalpelom. Njegovo golo postojanje podsjeća je na prošlost koju djelimično želi zaboraviti, pretpostavlja, a sad se pokazuje da je zastrašujuće živa. To objašnjava prezir i sarkazam u njezinom glasu. (...)
(...) Ne možemo ovaj trenutak rastegnuti u vječnost, Michette. Sve što ispuštaš, sve što izgubiš, napravi mjesta za nešto novo, možda čak za nešto bolje. Melanholija često počiva na veličanju prošlosti, što ta prošlost uopšte ne zaslužuje. Samo zato što prošlost relativno dobro poznajemo, zato što nam izgleda prisna, mislimo da spadamo tamo. (...)
Aron Grunberg rođen je 1971. godine u Amsterdamu. Napisao je romane "Plavi ponedjeljci", "Statisti", "Fantomska bol", "Tražilac azila", "Turza". Dobitnik je brojnih književnih nagrada. "Mladeži" su njegov posljedni, po mnogima najbolji roman.
S.M.
