Bosanskohercegovački stručnjak, akademik prof. dr. Enver Zerem, u narednim mjesecima će, zajedno sa ekspertima iz najvećih svjetskih centara, raditi na donošenju novih kliničkih smjernica za liječenje akutnog pankreatitisa, koje će primjenjivati sve relevantne zdravstvene ustanove i ljekari širom svijeta. Zerem je, navedeno je u pozivu Međunarodnog udruženja pankreatologije (International Association of Pancreatology), prepoznat kao jedan od međunarodnih stručnjaka, te je pozvan da bude dio ovog važnog poduhvata i doprinese revidiranim smjernicama.
Radi se, pojašnjava nam Zerem, o donošenju novih i izmjenama starih kliničkih smjernica, koje su donesene 2013. godine, u organizaciji dvije najznačajnije svjetske asocijacije za dijagnostiku i liječenje akutnog pankreatitisa (International Association of Pancreatology [IAP] i American Pancreatic Association [APA]).
Ovaj specijalista interne medicine i subspecijalista gastroenterolog ističe da se radi o bolesti čiji se terapijski pristup u posljednjih dvadesetak godina značajno promijenio i doveo do poboljšanja liječenja i smanjenja smrtnosti. Kriterij za uključivanje eksperata u ovaj proces, naglašava, bio je značaj i citiranost publikacija koje su naučnici objavili u renomiranim međunarodnim časopisima iz ove oblasti.
U timu sa svjetskim ekspertima
"U projekt se uključuju eksperti iz cijelog svijeta, ali preko 90 posto angažiranih eksperata dolazi iz najvećih svjetskih centara, a samo vrlo rijetki dolaze iz manjih centara i zemalja u razvoju. Na primjer, u prethodnom konsenzusu učestvovala su samo dva eksperta iz svih balkanskih zemalja. To je indirektno odgovor koliko to znači meni, a i bh. zdravstvu. Sa velikim brojem eksperata, koji su uključeni u ovaj projekat, imao sam priliku da kontaktiram u svojstvu autora i recenzenta znanstvenih članaka. Sada imam priliku da ih sve lično upoznam na konferenciji, koja će se održati u julu u Parizu i da uspostavim bolju komunikaciju i saradnju. Pošto većina dolazi iz velikih kliničkih centara, to je i prilika da se dogovore korisne edukacije za mlade kolege iz naše zemlje", govori Zerem.
Kada su u pitanju smjernice za liječenje akutnog pankreatitisa, polazni dokument će biti Kriteriji iz 2013. godine. Jasno je, objašnjava, da se neće promijeniti dokument u cjelini, nego samo u onim segmentima u kojima se na osnovu novih publikacija došlo do novih naučnih saznanja i za koje postoje evidentni dokazi da mogu dovesti do poboljšanja u dijagnostici i/ili liječenju bolesti.
"Koliko je važna izrada ovakvih dokumenata izvrstan je primjer ova bolest. Prije 30 godina akutni pancreatitis (AP) se liječio takozvanim Top-down pristupom, gdje se hirurgija primjenjivala u ranoj fazi bolesti i smrtnost teških formi AP bila je oko 80 posto. Sada se primjenjuje takozvani Step-up approach koji favorizira postepeni konzervativni pristup i smrtnost teških formi AP je između 10-20 posto. Do promjene kriterija i načina liječenja dovela su nova naučna saznanja publicirana u relevantnim znanstvenim časopisima, ali je jasno da na kliničku praksu daleko najviše utiču objavljeni konsenzusi renomiranih eksperata iz cijelog svijeta, navodi ovaj bh. doktor, ističući da će sve releventne zdravstvene ustanove primjenjivati i da primjenjuju ove konsenzuse. Problem nastaje u dijelu kriterija koji zahtijevaju primjenu vrlo specificiranih metoda i ekspertnih vještina koje još uvijek nisu, ni u razvijenim zemljama, dostupne svim medicinskim centrima. Zato dolazi do izvjesnih modifikacija u pristupu, uzimajući u obzir alternativne ekspertne vještine, koje su dostupne u konkretnoj kliničkoj ustanovi", dodaje Zerem.
Predviđeno je da proces izrade smjernica traje osam mjeseci i da završi publiciranjem članka u časopisu Pancreatology, oficijelnom časopisu IAP asocijacije.
Proces je podijeljen u tri faze.
"U prvoj fazi u čijem segmentu (Interventions in acute pancreatitis: Indications, Timing, and Intervention strategies) i ja učestvujem, ima zadatak da analizira literaturu iz te oblasti i da na osnovu toga predloži izmjene u kriterijima donesenim 2013. godine. U drugoj fazi, biti će uključeno još jedan broj eksperata, koji će zajedno sa predlagačima analizirati preporuke i napraviti finalni prijedlog. Usvajanje kriterija treba da se finalizira i usvoji konačni tekst dokumenta sa novim preporukama na konferenciji koja će se održati početkom jula u Parizu. Nakon toga slijedi pripremanje znanstvenog članka koji će sadržavati nove kliničke vodiče i priprema članka za publikaciju u časopisu Pancreatology", navodi doktor Zerem, dodajući da u ovom trenutku nije poznato koliko će ukupno eksperata biti uključeno u izradu smjernica.
Dezorganizirani bh. zdravstveni sistem
Za sada je angažovano 30 eksperata, a podsjeća da je u prethodni konsenzus iz 2013. godine, bio ukupno uključen 121 ekspert iz cijelog svijeta.
"Teško je u ovom trenutku reći, koje će novine publicirane u prethodnih sedam godina proći sva tri filtera i ući u finalni dokument, što bi značilo da predstavljaju napredak koji se preporučuje za primjenu u kliničkoj praksi", naglašava specijalista interne medicine.
Kada je u pitanju zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini, Zerem ističe da je situacija slična sa stanjem u drugim oblastima. Što se tiče prezentacije stanja, navodi, tu se razlikuju dva aspekta:
"Naši zdravstveni eksperti preferiraju prezentaciju svoga rada u domaćim, najčešće lokalnim medijima. Ako bi prihvatili taj aspekt kao relevantan, onda bi došli do zaključka da imamo vrhunske eksperte i da izuzev novca ništa drugo ne nedostaje našem zdravstvenom sistemu. Međutim, ako uzmemo znanstvene kriterije, koji se primjenjuju svugdje u svijetu, zaključiti ćemo da, skoro da i nemamo relevantnih eksperata vrednovanih po internacionalnim kriterijima i da je zdravstveni sistem dezorganiziran, sa vrlo skromnim potencijalom. Relevantni parametri za procjenu kliničke prakse su naučni kriteriji. Niti naša javnost, a niti mediji ne pokazuju veliku zainteresiranost da se ti kriteriji nametnu. Rekao bih čak da se u nastojanju da se stvarnost prikrije namjerno guraju u drugi plan. Što se tiče zemalja regiona, Slovenija ima visoke standarde još iz bivše Jugoslavije, Hrvatska je napravila najveći napredak u posljednjih dvadeset godina, Srbija ima veliki napredak u zadnjih nekoliko godina. Makedonija ima specifično organiziran zdravstveni sistem koji nedovoljno poznajem. Crna gora je slična nama", objašnjava akademik Zerem.
Kako je nastao kriterij Zerem-score
Tokom 2017. i 2018. godine u časopisu Journal of Biomedical Informatics objavljena su tri članka ovog doktora na temu poboljšanja kriterija za procjenu znanstvenog doprinosa naučnika. Cilj članaka bio je da se doprinese otklanjanju nedostataka iz do sada poznatih sistema rangiranja, u kojima se svi autori članka tretiraju jednako i ne rangira se znanstveni doprinos autora u članku. Tako je nastao Zerem-score – novi sistem mjerenja nauke.
"Zerem-skor (Z-score) kriteriji omogućavaju, također, rangiranje novih članaka što je značajno posebno za mlađe autore i nove članke, koji zbog kratkog protoka vremena nisu skupili adekvatan broj citiranja. Da bi omogućili lakšu primjenu kriterija, profesor Suad Kunosić i ja napravili smo posebni softver koji je detaljno objašnjen u članku "The Ranking of Scientists: Computational Calculation of Z-score". Više naučnika i institucija pokazali su interes za taj članak i ja imam vrlo intenzivnu korespondenciju sa više naučnika koji se bave tom problematikom", kaže dr. Zerem.
Navodi da je bio pozvani predavač na dvije naučne konferencije na kojima je prezentirao prednosti Z-score: "Međutim, ovo je relativno kratak period za objektivnu procjenu mogućnosti implementacije Z-scora. Prosječan period od objavljivanja do potpune implementacije većine sada najpoznatijih takozvanih Science Metric Systems bio je oko deset godina. Sada nastojim napraviti kolaboraciju sa više renomiranih svjetskih znanstvenika sa ciljem dalje promocije Z-scora."
Impozantna biografija
Akademik Enver Zerem iza sebe ima izuzetno bogatu karijeru. Najdublji trag je ostavio u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, gdje je, između ostaloga, bio direktor za naučnoistraživački rad i edukaciju i Medicinskom fakultetu u Tuzli, gdje je bio redovni profesor i voditelj Doktorskog studija. Iza sebe je ostavio generacije uspješnih ljekara i naučnih radnika. Stručnjak je iz oblasti interventne ultrasonografije sa najvećim brojem naučnih publikacija u najrelevantnijim svjetskim časopisima iz te oblasti u Bosni i Hercegovini. Osnivač je i voditelj Federalnog referalnog centra za interventne procedure u pankreatično bilijarnom traktu pod kontrolom ultrazvuka. Kao autor i koautor je objavio brojne stručne i naučne radove i knjige.
Objavio je 180 članaka, uključujući 109 indeksiranih u PUBMED-u, od čega 72 (53 prvog autora) u Current Contents/Clinical Medicine. Također, objavio je osam poglavlja u knjigama iz domena pankreatologije, ultrazvučne dijagnostike i intervencije ultrasonografije. Bio je član uredništva brojnih svjetskih i domaćih časopisa. Član je Međunarodnog upravnog odbora Euroasian Gastroenterological Association, američkog udruženja radiologa i evropskog udruženje za primjenu ultrazvuka u medicini i biologiji, ali i brojnih domaćih udruženja. Izabran je za stalnog recenzenta dva časopisa koje pokriva baza podataka Current contents/Clinical Medicine i to najvećeg evropskog časopisa iz oblasti radiologije European Radiology i časopisa Annal of Saudi Medicine, te časopisa Medical principle and practice.
Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U obrazloženju za izbor Zerema u 2013. godini je navedeno: "Citiranost Vaših članaka u radovima objavljenim u svjetski priznatim časopisima, te primjena navedenih metoda u praksi širom svijeta, svrstava Vas u najrenomiranije eksperte za oblasti interventne ultrasonografije i pankreatologije u ovom dijelu Evrope."
Akademik Zerem je trenutno član Uprave Kantonalne bolnice „Dr. Safet Mujić“ u Mostaru, gdje obnaša dužnost savjetnika za medicinsku djelatnost internih i dijagnostičko-terapeutskih grana. Profesor je na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Piše: Samir Karić
