29. aprila 1886. godine svečano je otvorena novoizgrađena uskotračna pruga Doboj-Tuzla-Simin Han u dužini od 67 kilometara. Svečanosti u Tuzli su pored brojnih zvanica prisustvovali i zajednički ministar finansija Austrougarske, Benjamin Kallay, kao i zemaljski poglavar za BiH, J. M. von Appel. Upriličeno je narodno veselje, konjske trke, razne sportske igre i dr. aktivnosti. O proslavi u Tuzli izvještavala je domaća i strana štampa.
Pruga je pored vojnog imala i veliki značaj za razvoj privrede, posebno za transport uglja i drveta koji su eksploatisani sa šireg tuzlanskog područja, te prijevoz finalnih proizvoda iz solane u Simin Hanu i ciglane u Kreki. Ova pruga uticala je i na gradnju novih industrijskih kapaciteta: Tvornica špirita u Kreki, Prva bosanska tvornica amonijačne sode u Lukavcu, uz koju je podignuto novo radničko naselje, solana u Kreki uz koju je izgrađeno radničko naselje, kao i na razvoj poštanskog, telegrafskog i telefonskog saobraćaja.
Krak lokalne pruge Karanovac-Gračanica, u dužini od 6 km, pušten je u promet 1.januara 1898. godine, čime je i Gračanica uključena na željezničku prugu Doboj-Simin Han.
Kada je u pitanju putnički saobraćaj, prema redu vožnje koji je važio od 29.aprila 1886.godine: voz je iz Doboja kretao u 04:50h, u Dolnju Tuzlu dolazio u 08:21h, a u Simin Han u 08:52h. Cijena karte je bila izražena za 4 razreda i kretala se od 67 (IV) do 402 (I) "novčića austrijske vrijednosti". Tuzla je preko Doboja i Bos. Broda, bila povezana i sa Sarajevom, Budimpeštom i Bečom. Bio je ovo veliki korak ka razvoju turizma, uspostavi kulturne saradnje i razvitku društvenog života u Tuzli i okolini uopće.
Željeznička stanica Tuzla podignuta je na lokaciji Musala, preko puta današnje zgrade MUP-a i služila je svrsi sve do 1971. godine, dakle i po izgradnji pruge normalnog kolosjeka Doboj-Tuzla, 1953. godine.
Nakon skraćivanja trase pruge, a potom izgradnji nove moderne stanice Tuzla, putnički željeznički saobraćaj se odvija do nove stanice "Tuzla Putna", a teretni do stanice "Kreka", gdje se danas nalazi i Vuča vozova Tuzla.
Nažalost, ukidanjem putničkog voza Tuzla-Brčko-Tuzla 2012. godine, te vozova Tuzla-Doboj-Tuzla, od 14.decembra 2019. godine Tuzla je, prvi put nakon 133 godine "privremeno" ostala bez putničkih vozova.
I dalje se sa tuzlanskog područja eksploatišu rude, uvoze i izvoze finalni proizvodi, teretni željeznički saobraćaj ovdje je najjači u Bosni i Hercegovini. Nažalost, to do sada nisu bili dovoljni razlozi da se uloži u sanaciju i elektrifikaciju pruge Doboj-Tuzla, niti drugih pruga na ovom području, koje je ostalo jedino u Federaciji BiH sa neelektrificiranim prugama, te jedino područje bez putničkih vozova.
Da li će više nego pozitivni ekonomski pokazatelji poslovanja željeznica na Tuzlanskom području, praćenje EU tokova, kao i prednosti željezničkog saobraćaja kao ekološki prihvatljivijeg i sigurnijeg načina prijevoza, biti razlog da se napokon obnovi "tuzlanska željeznica", ostaje da se vidi.
Priredio: Semir Hadžimusić
