Tuzlanski kanton jedini je u Federaciji BiH koji ima prihvatilište za djecu koja su izložena prosječanju. Osim toga, ovo je i jedini kanton u Federaciji BiH s Protokolom borbe protiv prosjačenja koji je prihvaćen od strane Vlade TK.
Sada i drugi kantoni po uzoru na Tuzlanski kanton žele osnovati svoja prihvatilišta za djecu koja su žrtve prosjačenja i ekonomske eksploatacije. Također, Tuzlanski kanton je jedini koji ima Protokol postupanja svih nadležnih institucija za zbrinjavanje i identifikaciju djece koja su žrtve nasilja, prosjačenja i svih drugih vidova zloupotrebe.
- Na osnovu rezultata istraživanja koje je provelo udruženje „Zemlja djece BiH“ pokazalo se da su zaista učinjeni značajni iskoraci u primjeni Protokola i da je došlo do smanjenja prosjačenja na području Tuzlanskog kantona. Neophodno je da se nastavi edukacija profesionalaca i građana kako da postupaju onda kada vidimo dijete na ulici koje prosjači, kaže Suada Selimović iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku Tuzlanskog kantona.
U posljednjih pet godina centri za socijalni rad u Tuzlanskom kantonu su evidentirali 257 djece u prosjačenju, 141 dječaka i 116 djevojčica.
Istraživanje Udruženja „Zemlja djece BiH“ je pokazalo da je veoma mali broj građana koji prijavljuju prosjačenje, dok veliki broj policijskih službenika i nevladinog sektora prijavljuje ljude koji su izloženi prosjačenju.
- Ovo je odgovornost cijelog društva, jer dok god građani budu šutili i ne budu prijavljivali žrtve prosjačenja, znači da su i sami akteri prosjačenja. Zato moramo raditi na svijesti građana. Sve dok dajemo novac djeci finansiramo njihovu eksploataciju. Ono što je razočaravajuće je da je obrazovni i zdravstveni sektor veoma malo upoznat s Protokolom iako su potpisnici istog – kaže Adnan Drdić, socijalni radnik iz Udruženja Zemlja djece BiH.
Prosjačenje stavlja patološke probleme na djecu u smislu fizičkog i psihološkog razvoja, jer su takva djeca isključena iz obrazovnog i zdravstvenog sistema mnoga takva djeca nisu upisana u matične knjige te samim time nisu pravno vidljiva. Žalosno je što su takva djeca izložena raznim rizicima, a ne mogu se ni školovati.
- Ekonomska uslovljenost je veliki rizik izloženosti i ranjivosti djece. Velika je mobilnost, jer imamo djecu koja dolaze iz različitih grupa koja se pojavljuju danas u Banjaluci, sutra u Tuzli, a prekosutra u Zenici. To je jedan organizirani krug. Međutim, ono što mene raduje je da je Tuzla jedan od centara u BiH koji je prepoznao da je jačina društva u jačanju njegove najslabije karike, a to su naše najranjivije kategorije – rekla je Ajli Bahtijarević, asistentica u borbi protiv trgovine ljudima u BiH iz organizacije Emaus.
Ovim povodom danas je u Tuzli upriličen Okrugli stol na kojem su predstavljeni rezultati emprijskog istraživanja o monitoringu primjene protokola za postupanje u slučajevima prosjačenja, skitnje, radne eksploatacije i drugih vidova zloupotrebe djece u TK. Udruženje „Zemlja djece BiH“ u svakodnevnoj je borbi protiv trgovine ljudima, posebice djece.
M.N.
