Dr Alma Osmić-Husni, mr.med.sci. specijalista medicinske biohemije: Razlika između PCR i seroloških testova

Ovih dana stalno slušamo o testovima i testiranju, šta je PCR, šta serološki, međutim, evidentno je da su mnogi zbunjeni i ne razlikuju ta dva testa. Riječ stručnjaka je uvijek pravi izbor, u nastavku je obrazloženje za oba testa koje je napisala Dr Alma Osmić-Husni, mr.med.sci. specijalista medicinske biohemije.

Internet je preplavljen mnoštvom svakojakih informacija o COVID-u 19, pa je ponekad teško filtrirati one svrsishodne. Pokušat ću, oslanjajući se na provjerene informacije, dati svoj skromni doprinos u pogledu testova na koronu.

Postoje dvije osnovne vrste testa. Jedan služi za detektovanje virusa - PCR test, koji se radi iz nazofaringealnog brisa. PCR (Polimerase chain reaction) tehnologija omogućava dokazivanje genetskog materijala virusa tj. njegove RNA.

Drugi test je serološki i on ne detektuje virus direktno, nego konstatuje imuni odgovor našeg organizma na eventualno prisustvo virusa, tj. otkriva antitijela iz krvi, pri čemu IgM antitijela predstavljaju primarni odgovor organizma, a tek iza njih se pojavljuju IgG antitijela.

PCR je pozitivan (pod uslovom da je nazofaringealni bris uzet kako treba) u window periodu, ranoj fazi i u aktivnoj fazi infekcije.
PCR je test izbora za asimptomatsku fazu i početak simptoma, pa do petog dana bolesti, zbog čega je zlatni standard za testiranje na koronu. Od petog dana, pa dalje, već bi IgM trebao da raste kod nekih pacijenata sa agilnijim imunitetom i serološki testovi postaju postaju bolji izbor.

Na ovoj dole slici IgM i IgG su pomjereni udesno za najlošiju varijantu imunog odgovora. Dakle, kod zdravih pacijenata ovaj odgovor je mnogo brži, čak 2-3 dana ranije, ali u literaturi se uzima najgori slučaj.

Drugim riječima, serološki testovi kasne za PCR, jer će biti pozitivni tek nakon što se razvio imuni odgovor organizma na virus, ali oni ostaju duže pozitivni i svjedoče o preležanoj infekciji i nakon što pacijent prestane biti infektivan.

Testovi su tačni, u to nema sumnje, a lažno pozitivni, ili lažno negativni testovi su nešto sto se sreće u laboratorijskoj praksi i za taj problem postoje mehanizmi kojima se to prevazilazi. Što se tiče PCR, on može nakon nekoliko dana bolesti biti negativan, i to je naizgled paradoksalno, jer bolest je u jeku, uhvatila maha, a test se u nekim slučajevima pokaže negativan. Međutim, ako razmislimo, to uopšte nije nelogično.

Naime, ako imamo pacijenta sa kliničkom slikom kakva je kod korone i RTG snimkom pluća, koji upućuje na upalu pluća izazvanu korona virusom, te dobijemo podatak da je bolestan danima, dešava se da virus ne možemo detektovati u brisu nazofarinsa, jer otišao dalje, spustio se u donje dijelove respiratornog trakta i doveo do upale pluća. Tu na scenu stupaju serološki testovi, prvo IgM, a onda IgG.

TUZLARIJE - VIJESTI

OSTALE VIJESTI