Među braniteljicama ljudskih prava veliki je broj Romkinja, koje su uključene u promociju i zaštitu svih ljudskih i temeljnih sloboda . One se i danas bore protiv ropstva koje je u porastu, ali i protiv ugovorenih brakova u bosanskohercegovačkom društvu.
Na Međunarodni dan braniteljica ljudskih prava na ove probleme ukazali su aktivisti Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ građanima Tuzle.
„Nažalost, vidimo da su ljudi i dalje nezainteresovani za ovakve teme, pogotovo žene, što me mnogo iznenadilo. Večina ih jeste uzela naše promotivne materijale, razgovarala s nama, ali bilo je i dosta onih koji nisu željeli stati i koje ne zanima ova problematika, a koja je itekako prisutna u BiH“, ističe Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
Naglašava da od svoje borbe neće odustati te da će biti uporni u osvješćivanju javnosti u mijenjanju stavova, jer su ljudska prava, posebno prava žena itekako ugrožena.
„Mi u mnogo segmenata još uvijek ne možemo ostvariti osnovna ljudska prava, posebno ova ranjiva kategorija žena, djevojaka, djevojčica, ali i ostalog građanstva s ruralnog područja. Mnogi ljudi su ostali uskraćeni za svoja osnovna ljudska prava zbog neznanja da su na to imali pravo“, kaže Indira Bajramović i dodaje da je veoma važno da građani kada uoče nasilje ili svjedoče trgovini ljudima da to prijave nadležnim institucijama, a ne da zatvaraju oči pred ovom pošasti.
Maloljetni brakovi su poseban segment s kojima se još uvijek suočava bosanskohercegovačko društvo, upozorava Denis Mujić, medijator Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
„Oni su prisutni i u romskim i u neromskim zajednicama. Nama je važno što je došlo do većeg broja prijavljivanja takvih brakova Centrima za socijalni rad i drugim institucijama, jer su ljudi shvatili da to nije nikakva kultura niti tradicija. Zakon je ovdje veoma jasan i štiti osobe od takvih ugovorenih brakova“, rekao je Denis Mujić.
Veoma je važno mlade ljude upoznati o njihovim osnovnim ljudskim pravima kako bi i sami uvidjeli da neko drugi krši njihova prava prisiljavajući ih na brak. Tako će u okviru 16 dana aktivizma, u srijedu 2. decembra u naselju Kiseljak u Tuzli biti održana radionica s mladima na ovu temu.
„Radit ćemo na informisanju kako bi ljudi uvidjeli šta je to maloljetnički brak i šta je to trgovina ljudima. Dat ćemo im informacije kako prijaviti takve slučajeve i kako da zaštite sebe. Mogu slobodno reći da je zahvaljujući našem radu na terenu i našoj stalnoj edukaciji došlo do smanjenja maloljetničkih brakova. Posebno nam je drago što su ljudi u određenim zajednicama shvatili da je to izravno kršenje ljudskih prava i sami prijavljuju takve slučajeve“, dodao je Mujić.
Treba naglasiti braniteljicea ljudskih prava svakodnevno ukazuju na kršenja ljudskih prava ranjivih kategorija, iako su i one kao braniteljice kao i njihov nevladin sektor često izloženi nasilju od strane trećih lica, prijetnjama, zastrašivanjima, trpe različite oblike javnih i privatnih uvreda, što sve rezultira njihovom ugroženom sigurnošću, kako u javnom, tako i u privatnom životu. Iako imaju ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava i pripadaju rizičnim grupama građana, ne priznaje im se poseban status u zaštiti njihovog integriteta.
Tokom 16 dana aktivizma, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ svakodnevno će zajedno sa Ženskom romskom mrežom „Uspjeh“ širom Bosne i Hercegovine promovirati ljudska prava i boriti se protiv nasilja, modernog ropstva, maloljetničkih brakova i trgovine ljudima.
