Tokom 16 dana aktivizma, iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ i dalje svakodnevno upozoravaju da su moderno ropstvo, rani brakovi i trgovina ljudima jedan od ključnih problema protiv kojeg se institucije moraju boriti. Tim povodom je i u tuzlanskom naselju Kiseljak održana edukativna radionica s mladima, da rani brakovi nisu nikakva tradicija u bosanskohercegovačkom društvu nego mogu biti krivično djelo ukoliko je djevojčica prisiljena na brak, a djecu se tjera na prosjačenje. Nažalost, brojni mladi ljudi nisu ni znali da sve to mogu prijaviti nadležnim institucijama.
„Lagao bih kada bih rekao da se rani brakovi i trgovina ljudima ne događaju. Ima toga još mnogo. Ali mi smo napravili jedan iskorak s ovakvim edukacijama, odlascima u zatvorene zajednice, stalnim razgovorima s ljudima da ne smiju dozvoliti da im se bilo kakav prisilan rad ili rani brak nameću. Ja često radim u zajednicama kao medijator, a sada već mogu reći da kada dođem u neke zajednice da su oni sami shvatili da mogu prijaviti nasilje i sami to već čine“, rekao je Denis Mujić, medijator Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
„Kako naše mlade generacije ne bi na ropstvo gledali samo kao neke teme u stranim filmovima i doživljavali to kao da se nekada to dešavalo, pokušali smo im približiti samu tematiku i ukazati da i danas postoji dosta savremenih oblika ropstva poput trgovine ljudima, seksualnog iskorištavanja, najgorih oblika dječijeg rada, prisilnog braka, kao i prisilnog regrutovanja djece za korištenje u oružanim sukobima“, rekla je Larisa Kovačević iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
Na radionici je govorio i policijski službenik Policijske uprave Tuzla zadužen za rad u zajednici, koji je pažnju posvetio načinima i dostupnim mehanizmima zaštite i kome se ljudi mogu obratiti za pomoć.
Razgovarali smo i s mladima u zajednicama gdje su ovi problemi još uvijek vidljivi.
Osman Ahmetović ističe da mu je radionica za ukidanje ropstva otvorila oči.
„Drago mi je da sam učestvovao, da ima ovako nešto. Drago mi je da sam čuo nešto novo pa sam se onda i sam uključio i pričao. Ja sam govorio o trgovini ljudima, jer dosta naroda prodaje svoju djecu, a policija ih ne kažnjava. Meni je krivo što se to događa. Žao mi je što se ta djeca udaju za puno starije ljude i onda ih oni šalju na ulicu da prose. Ne bih volio da se to događa i zato mi je drago da sam danas naučio da se to može prijaviti. Jer, stvarno je pitanje zašto policija ne reaguje na tako nešto“, rekao je Osman i dodao da ne bi volio da se tako nešto dogodi njemu i njegovoj porodici i.
„Vjerujem da ljudi ni ne znaju da ne smiju prodavati svoju djecu i da se niko ni na što ne smije prisiljavati“, rekao je na kraju Osman.
I Kemal Beganović želi da se trgovina ljudima i rani brakovi spriječe.
„Bilo bi dobro da se ovakve radionice stalno održavaju i da se ovo raširi. Ja bih volio da sam mogao zovnuti i svoje komšije da saznaju za ove stvari. Jer žalosno je da da se trgovina ljudima još uvijek događa. Ljudima o ovome stalno treba pričati“, kaže Kemal Beganović.
Iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ ističu da su njihove aktivnosti svakodnevne te da neprestano rade s mladima i ženama kako bi ih zaštitili od zakonom zabranjenih pošasti.
„Rezultati naših stalnih aktivnosti u zajednicama su već vidljivi i mi nastavljamo intenzivno raditi. Moramo zaštititi sve one koji su žrtve nasilja, ropstva ili trgovine ljudima“, rekla je na kraju Indira Bajramović predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
Radionica je realizovana u okviru 16 dana aktivizma protiv rodno-zasnovanog nasilja, a u sklopu regionalnog projekta "Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na Zapadnom Balkanu III" koji finansijski podržava Austrijska razvojna saradnja kroz CARE International Balkans.
