Blokirati put BiH ka Evropskoj uniji ukoliko ne dođe do izmjena izbornog zakonodavstva, poruke su hrvatskih saborskih zastupnika. Iako je tema bio Izvještaj o provedbi Deklaracije o položaju bh. Hrvata, koja je usvojena prije dvije godine, nije se raspravljalo o njenom sadržaju, već o tome kako treba preurediti našu državu. BiH je skrpljena u Dejtonu, a rješenja su federalizacija, treći entitet ili virtuelne izborne jedinice, s ciljem da se ne ponovi slučaj Komšić i nametanje izborne volje Hrvatima.
Bh. Hrvati suočeni su s institucionalnim nasiljem, a bez pomoći Republike Hrvatske prijeti im opstanak, poručio je hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman. Uz sva lobiranja u međunarodnim krugovima do izmjena Izbornog zakona BiH nije došlo, što je, kako je rasprava pokazala, prvorazredni politički problem i naših susjeda.
- Svjedoci smo da se Hrvati u Bosni i Hercegovini suočavaju s teškoćama u ostvarivanju vlastitih prava, svojevrsnim institucionalnim nasiljem koje se očituje u onemogućavanju njihova legitimnog političkog predstavljanja - rekao je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova.
- Cijelo izvješće je, na to se zapravo i svodi, hvalospjev liku i djelu bogu sunca Ra Andreju Plankoviću. Kada pogledamo sadržaj tih aktivnosti, osim što se pobrojava da ih je bilo, ne zna se koliko, ne zna se gdje, kada, ne zna se čak niti s kim - kazala je Dalija Orešković, članica kluba zastupnika Centra i Glas.
Izvještaj o deklaraciji je katalog humanitarne pomoći i posjeta i limunada lijepih riječi podrške Bosni i Hercegovini na putu ka EU, zamjerke su opozicije. Dok je položaj bh. Hrvata nikada lošiji, Hrvatska ne čini ništa da pokrene reviziju Dejtonskog sporazuma. Još konkreniji bili su zastupnici Mosta, koji rješenje vide u blokadama napretka naše države.
- Hrvatska je trebala proglasti Željka Komšića personom non grata već drugi put kad je izabran, i Hrvatska treba jasno staviti do znanja da ne samo da neće podržati evropski put BiH, već da će blokirati dobijanje statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini dok se ne promijeni Izborni zakon - poručio je Nino Raspudić, član Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista.
- Istina, Izborni zakon je strašno veliki problem, ali nije glavni. Glavni problem je ustavno-pravni ustroju Bosne i Hercegovine, koja je ustrojena tako da nema sličnog primjera u svijetu. Svakodnevno se u političkoj praksi vidi da je to potpuno istrošen ustroj koji više sliči, rekao bi Veselko Tendžera, na frankeštajnsku političku krpljevinu nego na ustavno-pravno uređenu zemlju tri suverena naroda - rekao je Miroslav Škoro, član Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.
Strah od unitarne, građanske države homogenizira Hrvate, pa su se opet čula rješenja o federalizaciji, trećem entitetu, virtuelnim izbornim jedinicama, s ciljem da se nikada više ne ponovi slučaj Komšić.
- Glavni krivac, uzročnik nereda, nemira i sukoba u Bosni i Hercegovini je velikobošnjačka politika. Od pojave Željka Komšića pa dalje. Zar nemaju pravo Hrvati tražiti taj treći entitet? Ako Bošnjaci istinski žele Bosnu i Hercegovinu, oni bi taj treći entitet prihvatili, jer on je jedini uvjet da Bosna i Hercegovina opstane i ostane, ona drukčije opstati ne može - ustvrdio je Ante Prkačin, član Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.
- Hrvatska treba mobilizirati međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak da Bosna i Hercegovina dođe do federalnog uređenja, jer će unitaristička i hegemonistička politika koju nameću Bošnjaci dovesti do propasti Bosne i Hercegovine - ocijenio je Miroslav Tuđman, član Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice.
Opravdanje za miješanje u unutrašnje stvari BiH, kako su naveli, imaju u tome što je naša država biološki rezervat za Hrvatsku. A u tom rezervatu nije fokus na bh. Hrvatima već njihovim političkim predstavnicima. Pa i rješenja koja predlažu osiguravaju njihov opstanak na vlasti, ali ne znače i opstanak tog naroda u njihovoj domovini.
