21.12.2020. u 10:28 Broj citanja: 1691 Piše Fatmir Alispahić, govori Zlatko Dukić: HUSINSKA BUNA (1920-2020)
Rudari Kreke su u decembru 1920. organizirali generalni štrajk, koji je nasiljem pokušala ugušiti žandarmerija Kraljevine Jugoslavije, potpomognuta tzv. civilnom gardom. U znak odmazde zbog štrajka, vlasti su jedan broj rudara i njihovih porodica izbacile iz državnih stambenih objekata, tzv. kolona.
Rudari Husina, Lipnice, Par-Sela, Brezja i Orašja su priskočili u pomoć i rudarske porodice smjestili po svojim kućama. Rudari iz ovih sela su sa volovskim kolima sišli u Kreku i prevozili porodice svojih drugova do rudarskih kućeraka. Vlast koja je željela vidjeti morbidne rezultate odmazde, smrzavanje i patnju rudarskih porodica na ciči-zimi, nije mogla otrpiti rudarsku solidarnost...
Legendarni Juro Kerošević je u svojim sjećanjima zapisao: "Takvim rudarskim stavom grdno smo napakostili reakciji. Uvrijedili su se i poslali jake žandarmerijske patrole. Provaljivali su u kuće, unosili strah u narod, htjeli da protjeraju husinske goste i popišu imena domaćina koji su ih primili. Napali su dvije rudarske žene, Slovenke. Time je ´dara´ prevršila mjeru. Više ništa nismo pitali, ni čekali, ni mislili. Zaposjeli smo brda i bacili se u borbu protiv žandarma".
Rudari su uspjeli pružiti sedmodnevni oružani otpor. U borbama je poginulo sedam rudara. Vlasti su podigle optužnicu protiv 360 ljudi. Juro Kerošević je optužen da je ubio žandarma Reljića. Osuđen je na smrt vješanjem. Na čitanju presude Kerošević se izbo nožem.
"Htjeli biste da me vidite na vješalima, htjeli biste da zaplašite radnike mojom smrću, ali – to neće biti! Vi ćete ovdje vidjeti kako bez straha umire onaj što se borio za pravdu!" – rekao je Kerošević prije nego je izvadio nož i triput se izbo u predjelu stomaka.
U međuvremenu je cjelokupna evropska radnička javnost tražila od jugoslovenskog režima ukidanje smrtne kazne Juri Keroševiću. Husinska buna, i potonje masovne presude na dugotrajnom procesu, digle su na noge radničku internacionalu. Pisanje velikog hrvatskog književnika Miroslava Krleže, Nove Evrope i drugih evropskih autora, listova i organizacija, primoralo je Monarhiju da jednu smrtnu kaznu rudaru Juri Keroševiću preinači u 20 godina robije.
U tekstu pod naslovom Borba principa ("Nova Evropa", br. 10, 1. XII 1922) Miroslav Krleža je zapisao: (...) Jure Kerošević se je u borbi velikih principa, kao atom golemog elementa, samo pokorio sili koja pokreće celim elementom integralno; te ako se dakle želi objektivno prosuditi njegov čin, ne sme se meriti milimetrima nekih neodređenih slučajnosti, već perspektivama velikih dimenzija. U obrani svojih štrajkačkih prava, Juro Kerošević i drugovi stali su kao aktivni borci u falangu onih koji se biju za to da i u našoj zemlji pobedi pamet nad malograđanskom glupošću, princip nad interesom, rad nad profitom, i pravda nad lažljivom prividnošću. I neka oni diletanti koji traže danas glavu Jure Keroševića ne misle, da će u borbi tih principa ma i za jedan atom utvrditi pozicije svojih fiktivnih i prolaznih interesa, time što će jednu nesreću i ispaćenu rudarsku glavu da unište."
