Mikrofinansijski sektor u Bosni i Hercegovini razvijao se izuzetno brzo. Do 2008. godine otvarala su se nova tržišta što je dovelo do povećanja broja kredita i uvođenja novih mikrokreditnih proizvoda. Istovremeno, zabilježen je i neregulisani rast portfolija kao i slabi nadzor i praćenje kvaliteta plasmana.
Kao odgovor na globalnu finansijsku krizu izazvanu 2008. godine, Projekat “Mikrofinansije u Bosni i Hercegovini” doprinijeo je stabilizaciji mikrofinansijskog sektora u Bosni i Hercegovini. Provodi ga Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke uz podršku Ambasade Švicarske, putem Državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO).
Danas, mikrokreditne organizacije posluju stabilno u unapređenom okruženju i uz značajno povećan kvalitet njihovih usluga. Posebna pažnja usmjerena je na promovisanje koncepta odgovornog finansiranja sa ciljem informisanja građana o finansijskim proizvodima i uslugama i prepoznavanja i razumijevanja mehanizama zaštite kao korisnika finansijskih proizvoda i usluga.
Uvođenje značajnih promjena u pristupu pružanja finansijskih usluga i informisanosti građana uz restriktivne kreditne politike finansijskih institucija doveli su do stvaranja boljeg okruženja za odgovorno i transparentno poslovanje mikrofinansijskog sektora u Bosni i Hercegovini.
“Projekat je doprinijeo jačanju odgovornog pristupa pružanju finansijskih usluga u oblasti mikrofinansija i podizanju svijesti građana o odgovornom zaduživanju. Za građane koji nisu bili u mogućnosti da redovno otplaćuju kreditna dugovanja u jednoj ili više finansijskih institucija ili su imali potrebu za pomoć u odabiru najpovoljnijeg kredita, lokalne zajednice su bile prva adresa za savjet i rješenje” izjavila je za agenciju FENA Lada Buševac, šefica Ureda IFC u Bosni i Hercegovini.
“Projekat danas ima 80 stručno obučenih savjetnika u 33 lokalne zajednice iz cijele Bosne i Hercegovine koji pružaju usluge besplatnog finansijsko – pravnog savjetovanja. Tokom svog rada uspješno su riješili preko 1.700 slučajeva čime su pomogli građanima i iznašli način za prevazilaženje njihovih finansijskih problema te ih upoznali sa karakteristikama određenih finansijskih proizvoda i usluga i mehanizmima zaštite korisnika finansijskih proizvoda” dodaje Buševac.
Projekat je takođe pružao tehničku i savjetodavnu podršku Udruženju mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini (AMFI) te značajno doprinijeo razvoju i osnaživanju sektora.
Projekat „Mikrofinansije u Bosni i Hercegovini“ blisko sarađuje sa Ombudsmenima za bankarski sistem oba BiH entiteta na povećanju finansijske pismenosti građana, posebno mladih.
Kontinuiranim finansijskim opismenjavanjem, koje se provodi na lokalnoj razini, u posljednje dvije godine preko 1.500 mladih dobilo je priliku da kroz gotovo 70 događaja razvije svijest o potrebi sticanja znanja i vještina neophodnih za pravilan odabir finansijskog proizvoda, kao i znanja o pravima i obavezama potrošača i načinu njihovog ostvarivanja. Na ovaj način mladi se osnažuju da efikasno upravljaju vlastitim finansijama i preveniraju eventualne finansijske poteškoće. Jedna od polaznica je i Helena Gajić, studentica druge godine Ekonomskog fakulteta u Sarajevu koja je ovom vrstom edukacije nadogradila svoja znanja iz oblasti zakonodavstva, prava i propisa vezanih za bankarstvo. „Za većinu prava nisam ni znala, kao naprimjer: da postoji mogućnost zaštite žiranata i ostalih korisnika usluga kreditiranja u našoj zemlji“ izjavila je nakon završene edukacije. „Kada budem u prilici da se kreditno zadužim, iskoristiću sve povlastice o kojima sam danas čula. Ako budem sa druge strane šaltera, kao uposlenik banke, pazit ću šta radim i truditi se da svoje klijente učinim što zadovoljnijim“ dodala je studentica Gajić.
Online platforme postale su novi kanal komuniciranja tokom pandemije COVID-19 i olakšale realizaciju većine planiranih projektnih aktivnosti. Saradnja sa “Fondacijom Mozaik”, čije aktivnosti također podržava Ambasada Švicarske kroz Švicarsku agenciju za razvoj i saradnju (SDC) i zajednicom za aktivizam i poduzetništvo “Lonac.pro”, koja broji članstvo od preko 39.000 mladih, rezultirala je nizom online edukacija koje imaju za cilj institucionalnu održivost projektnih aktivnosti.
Suočavajući se sa novonastalom situacijom izazvanom pandemijom virusa, sve mikrokreditne organizacije su svojim klijentima ponudile mogućnost moratorija na otplatu mikrokredita, u skladu sa odlukama Agencije za bankarstvo Federacije BiH i Agencije za bankarstvo Republike Srpske. Mikrokreditni sektor time je potvrdio da ima snažan socijalni aspekt i da posebnu brigu vodi o ženama i mladoj populaciji, koji upravo kroz mikrokredite dolaze do početnog kapitala u pokretanju vlastitih obrta, porodičnih biznisa i poljoprivrednih djelatnosti.
Zaštita korisnika te odgovorno pružanje finansijskih usluga predstavlja jedan od prioriteta transparentnosti poslovanja mikrokreditnih organizacija. U skladu sa Zakonom o mikrokreditnim organizacijama i novim Zakonom o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH, usvojena je nova regulativa kojom se definiše način obavljanja nadzora i poduzimanje mjera u postupku provjere zakonitosti, kvalitete, efikasnosti, stabilnosti i sigurnosti poslovanja mikrokreditnih organizacija.
Jačanjem saradnje i prenosom znanja edukovanih savjetnika na nove savjetnike iz drugih lokalnih zajednica osiguravaju se savjetodavno-edukativne usluge većem broju građana. Na ovaj način djeluje se na sprečavanje prezaduženosti, a samim tim i na povećanje finansijske osnaženosti građana. COVID-19 je sa sobom donio niz nepredviđenih okolnosti i nametnuo novi način rada. Projekat „Mikrofinansije u Bosni i Hercegovini“ prilagodio se novim uslovima rada i projektne aktivnosti su provedene bez većih zastoja.
Od 1995. godine Švicarska je obezbijedila više od 1 milijarde BAM za Bosnu i Hercegovinu. “Ova finansijska sredstva su investirana u konkretne razvojne projekte kako bi se poboljšao život ljudi i dala podrška reformama. Švicarski program saradnje u Bosni i Hercegovini spaja ljude i institucije širom zemlje i usredotočen je na tri prioritetne oblasti gdje su uveliko potrebne reforme, inovacije i sistemske promjene za poboljšanje života građana u zemlji. U to spadaju zdravstvo, ekonomija i zapošljavanje, demokratska uprava, opštinske usluge i pravosuđe. Ova podrška je usklađena sa prioritetima zemlje i pretpristupnim procesom za EU. Švicarska će u narednim godinama nastaviti saradnju sa Bosnom i Hercegovinom.” izjavila je Chantal Felder, zamjenica direktorice za saradnju pri Ambasadi Švicarske u Bosni i Hercegovini. Švicarski program saradnje za period 2021-2024. je u pripremi i Švicarska planira da investira dodatnih 130 miliona BAM.
Više informacija o svim tekućim projektima širom zemlje koje podržava Vlada Švicarske se nalazi na online mapama (www.SvicarskauBiH.ba i www.SwissinBiH.ba).
