TUZLARIJE - VIJESTI 12.01.2007. Broj citanja: 1323
Danas održana sjednica Kolegija općinskog načelnika
NE projektima za skladištenje plina
Današnja sjednica Kolegija općinskog načelnika obilježena je drugom tačkom dnevnog reda koja se odnosila na eventualno skladištenje plina u prazne jame rudnika soli. Načelnik Općine Tuzla, Jasmin Imamović, iznio je svoj lični stav, a to je kategorično NE, i onda dao riječ svojim saradnicima koji su se takođe izjasnili protiv bilo kakve ideje koja bi mogla ugrositi sigurnost građana Tuzla. Možda nije previše da kažem da je u pitanju možda i historijska odluka, koja može itekako uticati na budućnost građana Tuzle.
- Decenijama su građani Tuzle trpjeli za opšte dobro, nakon raspada bivše države neki su izašli iz domena odgovornosti te ostavili Tuzlake da se sami bore sa nemogućnošću nadoknade štete. Jedno vrijeme se pored Solane uvozila i so iz Tunisa, nekadašnjem gigantu niko nije htio pomoći u traženju novog tržišta a sada pričaju o novom projektu kao velikoj koristi za građane. Imamo puno razloga da budemo protiv, nepovjerljivi i skeptični – između ostalog je rekla predsjedavajuća OV Nada Mladina.
Bahto Mekić je rekao da Tuzla ima uglja za još bar sto godina, apsurdno je nametati plin kao energetsko rješenje i time ostaviti gotovo bez posla rudare. Drugo bi bilo da mi imamo izvor gasa, ali ovdje se radi o skladištenju tuđeg plina, najvjerovatnije iz Rusije. Apsurdno je tuđi plin suprotstavljati našem uglju i našim rudarima i govoriti da je to za naše dobro.
Svi prisutni su se složili u jednome, za Tuzlu to nije sreća, kako je neki predstavljaju, nego psihološka i ekonomska nesreća. Živimo u strahu i od tonjenja grada, zagađenog vazduha, HAK-a, a ako na sve to dodamo i skladište plina, onda Tuzla ne može biti ono što se želi, a to je grad u kojem će teška industrija polako prelaziti na nove tehnologije, rješavati problem slijeganja tla i polako razvijati turizam i ostale grane koje bi građanima donosile lakšu zaradu.
Predsjedavajuća Općinskog Vijeća, Nada Mladina, pozvala je prisutne predstavnike medija da obavijeste o svemu javnost te da se građanima Tuzle pruži što više informacija. U skladu s tim, mi vam prenosimo sve što je rekao načelnik Jasmin Imamović a s čime su se svi prisutni složili.
1.Tuzla, do sada, uspješno relizira Strategiju razvoja donesenu 2002. godine, što je potvrđeno nizom međunarodnih i domaćih priznanja. Što je najvažnije, osnovni pravci ove Strategije, masovno su podržani od građana Tuzle. Ovoj strategiji suprotna je svaka vrsta opasne djelatnosti koja bi mogla dovesti u pitanje život, zdravlje, miran san, sigurnost i bolji život građana Tuzle. Dakle, nametanje gradnje skladišta plina, potpuno je suprotno planu razvoja Tuzle.
2. Mi želimo izbjeći greške učinjene u prošlosti. Velika greška, u vidu nekontrolisanog izluživanja slanice ispod grada, nanijela je nenaknadive štete u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Tuzle. Ovakva greška ne smije se ponoviti Tuzli i njenim građanima. Ove godine želimo da prestane izluživanje slanice ispod grada i da napokon prestane to maltretiranje zemljišta Tuzle, i građana koji žive na tom zemljištu.
3. Građanima Tuzle je svojevremeno nametnuta i gradnja HAK-a. Strah kojeg su građani trpjeli od tog objekta prije i u toku rata, ne može se ničim platiti. Broj građana koji su odustali od Tuzle kao svog prebivališta i broj investirora koji su odustali od investiranja u Tuzlu, ne može se izbrojati. Oni koji su nekada donijeli ove pogrešne odluke ne ispaštaju. Danas zbog tih, nekada glasno zagovaranih odluka, ispaštaju građani Tuzle a ne njihovi, svojevremeni zagovarači.
4. Sve naprijed navedene odluke, donesene su bez konsultacije sa građanima Tuzle. Evo, i ovu odluku, Kanton želi donijeti iako se zna da po svim anketama, imamo više od 70 % građana Tuzle, koji su protiv te odluke. Ne samo da u vezi sa skladištenjem plina nisu pitani građani već nije upitana ni nadležna državna institucija "BH gas", firma čija je osnovna djelatnost snabdijevanje građana BiH plinom i firma koja već sada ima jasnu strategiju i utvrđene prioritete, kao i većinu relevantnih podataka na osnovu kojih je jasno, da je najveći broj podataka iznesenih od strane zagovarača ove ideje, netačan.
5. Karakteristika svih dosadašnjih grešaka počinjenih na štetu Tuzle, jeste u kršenju zakona i pravne i ekonomske teorije. Bojimo se da se sada ne događa nešto slično.
Nezakonitost se ogleda u slijedećem. Zakon o rudarstvu („Sl.List R BiH“, broj 24/93 i 13/94) ne predviđa mogućnost da se nakon, pa makar ni djelimične eksploatacije, u napuštene komore Rudnika soli „Tetima“ može smjestiti prirodni gas. Osim toga, Kanton nije nadležan da prema Zakonu o koncesijama Federacije BiH (Sl.Novine FBiH“, broj 40/02), odlučuje o dodjeli koncesije za „izgradnju, korištenje i upravljanje cjevovodima za transport nafte i gasa i uskladišteje u cjevovodima i terminalima.“
Nije jasno kako Vlada Kantona može favorizovati jednu odabranu firmu i ne raspisati tender kako nalaže zakon.
Nezakonitost se ogleda i u tome što zagovarači ove ideje u javnost iznose neistine i na bazi tih neistina izvode pogrešne zaključke. Tvrde da BiH u R Mađarskoj skupo plaća skladištenje plina a to naprosto nije tačno. BiH ne plaća niti jedno skladište plina u Mađarskoj. Oni govore da je plin ljeti jeftin a zimi skup, što isto nije tačno. Plin je ljetos bio skuplji nego danas. Oni govore da će zarađivati kupujući jeftini plin, a prodajući skuplji susjednim državama, što naprosto nije moguće jer susjedne države imaju ogromna skladišta plina i zašto bi pristale da budu ovisne o nekom našem, za njih smiješno malom skladištu.
Pitanje ekonomske opravdanosti postavljamo iz jednostavnog razloga postojanja ležišta uglja u Tuzli. Snaga Tuzle počiva i na ležištima uglja, i svemu što skoro osam hiljada rudara i njihov rad za sebe vežu, kao što je na primjer čitav elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine. Postavljaju li zagovorači ove ideje sebi pitanje šta će biti sa rudarstvom u Tuzli i Tuzlanskom kantonu ako oni realizuju ishitrenu namjeru? Informacije kojima mi raspolažemo kažu da se ova ogromna investicija ne može vratiti niti za stotinu godina. Čini nam se neodgovornim, neozbiljnim i ishitrenim, upuštanje u samo tehnički aspekt projekta, za taj dio projekta izdvojiti veliki novac a ne provjeriti ekonomski, pravni i svaki drugi aspekt opravdanosti projekta.
6. Iz gore navedenih razloga odbijamo bilo kakvo učešće našeg predstavnika u zajedničkom timu i tražimo od Vlade Tuzlanskog kantona da ne troši novac poreskih obveznika Tuzle za projekte čiju realizaciju građani Tuzle smatraju štetnom.
Na novinarsko pitanje, čime se mogu spriječiti zagovarači ove ideje, načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović je rekao da se to može postići referendumom ali da se nada da do toga neće doći.
Nakon ove tačke još je obrađena i obrazložena od sekretara Općinskog vijeća Odluka o prestanku rada i likvidaciji JP Zavod za urbanizam Tuzla, koji je sada organizovan kao upravna organizacija.
S.M.
(tuzlarije.net)
|
