Za one koji tu svakodnevno prolaze, bilo kao pješaci ili vozači, sigurno i nije neka vijest. Oni su to sigurno priželjkivali. Ako ni zbog čega drugoga ono zbog svoje sigurnosti. Ali za one druge koji ovaj objekat ne doživljavaju samo kao sigurnosni problem ovo sigurno nije samo još jedna vijest u moru drugih. Pogotovo kada još nije poznata (ili jeste) buduća namjena ovoga prostora.
Ovaj objekat, Tuzlacima poznat kao zgrada stare biblioteke, sagrađen daleke 1901. godine kao pošta svakako predstavlja neizbježan dio priče o Tuzli kao gradu. I to u punom značenju te rječi. Zbog to- ga njegovo rušenje pravdano nemogućnošću sanacije ima smisla samo ako bi se na njegovom mje- stu ponovo sagradio objekat sa istim takvim fasadama. Kao što je urađeno sa starom zgradom Baro- ka. Niti zgrada Baroka se nije mogla obnoviti. Ali se zato mogla napraviti nova. I napravljena je. I odlično izgleda. Bez nje bi arhitektonska scena Tuzle bila puno siromašnija i manje atraktivna. Zašto se to isto ne bi moglo uraditi i sa ovom zgradom. Njenom obnovom bi se dobio jedan arhitektonski kontinuitet kroz vrijeme koji ovome gradu toliko nedostaje.
Iole malo boljem poznavaocu osnovnih postulata urbanizma i arhitekture jasno je da staro jezgro grada uokvireno objektima Čaršijske džamije, zgradom Baroka, Šarenom džamijom i nekadašnjom zgradom biblioteke ne trpi objekte savremenog arhitektonskog izraza. A da je to zaista tako predstavljaju i novi obrisi katoličke ckrve. Očito je da se ovdje radi o dobro promišljenom rješenju koje se u svome vizuelnom aspektu u velikoj mjeri oslanja na predhodni izgled crkve. Neko drugo rješenje bi svakako pokvarilo ovaj prostorni ansambl koji je bar za sada uspjeo sačuvati bar malo atmosfere iz nekih prošlih vremena. Samo se na taj način može sačuvati stari duh čaršije. Grad to mora uraditi. Mora sačuvati objekte na kojima je vidljiv dah nekih prošlih vremena ako želi da bude poželjna turistička destinacija. Jer bez toga svaki grad je dosadan i sterilan ma koliko bio moderan. Zato se kao logično rješenje nameće da se sa zgradom stare biblioteke treba uraditi isto ono što se uradilo sa zgradom Baroka.
Dok ovo pišem na radiju upravo puštaju Da sam ja neko od legendarnih Indeksa. Slučajno dobro za kraj ovoga teksta. Da sam ja neko učinio bih da grad dobije ”još jednu zgradu Baroka”, ovoga puta sa fasadama stare zgrade biblioteke.
Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona bit će generalni pokrovitelji Simpozija koji ima karakter međunarodnog stručno-naučnog skupa na kojem se prezentuju stručni i naučni radovi kako domaćih tako i inostranih stručnjaka.
Nakon završenih finalnih tunira u pionirskoj i kadetskoj konkurenciji na kojem su pioniri i kadeti OKK Sloboda odbranili titule prvaka, pred nama su polufinalni susreti u juniorskoj konkurenciji Lige mladih KSTK. Juniorska liga ove sezone imala je treći krug takmičenja u kojem su nastupale najbolje plasirane ekipe prve faze iz obje grupe
Cilj organizovanja susreta je u prvom redu edukacija, a potom i razmjena mišljenja i iskustava o različitim temama u oblasti neurologije. Tuzlanski neurološki susreti okupljaju eminentne stručnjake u oblasti neurologije iz zemalja u regiji i naravno veliki broj učesnika iz svih centara u BiH.
Tuzlarije su na netu od 2001. godine. Gotovo sve što je objavljivano sačuvano je u nekom obliku, stvorene su bogate arhive i tekstova i slika. Podaci iz rubrike "Vijesti iz Tuzle" prikupljaju se u bazi podataka od 2003. godine. Vjerujemo da će mnogim čitaocima biti zanimljivo da pogledaju šta je to u Tuzli bilo aktuelno na današnji dan deset petnaest godina ranije.
Kako sam ja divna i krasna, činim dobra djela, odem u šalter salu MUP-a da uzmem broj za muža, i kažem mu da dođe za jedno sat i po, tako sam procjenila. On dođe, njegov broj prošao, morao uzeti novi i čekao 2,5 sata. Kaže samo mu burek može pomoći da dođe sebi nakon pretrpljene psihološke boli. Ovo je stvarno gubljenje vremena, svo to “ganjanje papira”