Kako je izašla, knjiga "Dominantna i neželjena elita" Latinke Perović, izaziva pažnju šire javnosti. Promocije su dobro posjećene, a bilježi se i vrlo dobra podaja knjige.
Na knjizi, koja ima preko 700 strana, Latinka Perović radila je petnaest godina, služeći se i istraživanjima kolega historičara.
Latinka Perović rođena je 1933. godine u Kragujevcu, sa 27 godina bila je predsjednica Antifašističkog fronta žena Srbije. Dužnost sekretara Saveza komunista Srbije obavljala je od 1968. do 1972. godine. Smatrana je nauticajnijom ženom u zemlji. Josip Broz Tito ju je smijenio sa dužnosti jer je smatrao da je previše liberalna.
Ove kratke crtice iz biografije Latinke Perović pokazuju o kakvoj snažnoj ženi je riječ pa ne čudi da neće biti najomiljenija ličnost u Srbiji devedesetih godina prošlog vijeka, kada počinje da jača ideja o Velikoj Srbiji.
 Begić, Imamović, Perović, Alić, Stojanović, Spasović |
Prva promocija u Bosni i Hercegovini održana je u Tuzli u petak (11.12.) u Međunarodnoj galeriji portreta. Promotori se slažu da je riječ o izuzetnom djelu u kojem je opisano trinaest ličnosti.
Predstavnik dominantne elite je Dobrica Ćosić, a u neželjenoj eliti su Marko Nikezić, Koča Popović, Milovan Đilas, Ivan Đurić, Slobodan Inić, Ivan Stambolić, Olga Popović Obradović, Sima Ćirković, Novak Pribićević, Zoran Đinđić, Bogdan Bogdanović i Radomir Konstantinović.
Istaknuta historičarka Latinka Perović bavila se korijenom mnogih pojava u Srbiji pa je tako predgovor o 19. vijeku, a ličnosti koje opisuje su bile aktivne u 20. vijeku. Iako se čini da je spajano nespojivo, dovoljno je pročitati dio knjige i uvidjeti izuzetnost napisanog. Argumentovano ali bez lišavanja emocije, historijski ali pitko, razumljivo i korisno za razumjevanje prošlog.
O načinu na koji je knjiga primljena, te ljudima o kojima je Latinka Perović pisala, govorio je urednik knjige Grujica Spasović. Recezentica knjige Dubravka Stojanović govorila je, između ostalog, o Dobrici Ćosiću kao simbolu dominantne elite, kao i pitanjima koja je sebi postavljala Latinka Perović, vremenu spornih odluka, raspada države, nacionalne arogancije, rata, Srebrenice, pa do sudbine onih koji su intelektom, položajem i mnogim kvalitetima bili elita ali nepoželjna.
Autoricu knjige toplo je pozdravio gradonačelnik Jasmin Imamović koji je zatim pričao o Ivanu Đuriću, koji mu je inače bio i prijatelj. Srpski političar, historičar i jedan od kandidata za predsjednika Srbije na prvim višestranačkim izborima 1990. godine. Te godine pobijedio je Slobodan Milošević, a Imamović se pitao kako bi Srbija, kako bi BiH izgledala danas da je pobijedio Ivan Đurić.
Đurić nije pobijedio ali je bio prvi na spisku za likvidaciju, a i prvo poglavlje knjige "Dominantne i neželjene elite" posvećeno je njemu.
Lijepa zapažanja o knjizi dao je i Zlatan Begić ističući da se radi o kapitalnom djelu, pisanom na dopadljiv način, u kojeg autorica unosi emociju ali zadržava britku argumentaciju.
Ono o čemu je Latinka Perović pisala Begić vidi i kao pobjedu nacije nad čovjekom, religije nad vjerom citirajući kralja Pira koji je rekao: "Još nekoliko ovakvih pobjeda bi nas moglo dokrajčiti".
Na kraju izlaganja svih promotora, uz moderiranje Sinana Alića, prisutnima se obratila i Latinka Perović koja je između ostalog zapazila da svuda postoje pametni ljudi koji traže odgovore, te da često svi imamo za sve rješenje, znamo kako bi, šta treba ali se malo ko pita "kako se to nama desilo", "koja je naša odgovornost". Dodaje, da što se tiče Srbije, moralna obnova će ići najsporije, treba vremena ali je raduje da se bar u tragovima vidi.
Predsjednik Fondacije istina pravda pomirenje, koja je uz Grad Tuzlu bila organizator promocije, Sinan Alić, citirao je književnika Boru Krivokapića koji je za ovo knjigu rekao: "Knjiga je monumentalni misaoni spomenik Srbiji. Ali na žalost – nadgrobni".
Nakon promocije knjiga se mogla kupiti po cijeni od 30 KM.
S.M.
Na osnovu inicijative Administrativne komisije Skupštine Tuzlanskog kantona, Vlada je danas utvrdila prijedlog Zakona o dopuni Zakona o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti Tuzlanskog kantona.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH imenovalo je Vedrana Alidžanovića na poziciju glavnog tužioca Tužilaštva Tuzlanskog kantona. On će zamijeniti Tomislava Ljubića koji je na poziciji glavnog tužioca proveo dva petogodišnja mandata.
Organizacioni odbor obavještava da se akcija čišćenja dijela obale jezera Modrac predviđena za 21.04.2024. godine, zbog najavljenog kišnog vremena, odgađa do daljnjeg.
Danas, 18.04.2024. godine, oko 7:40 sati, Policijskoj stanici Živinice prijavljeno je da je u mjestu Gornje Živinice, na lokalitetu Rasadine, zatečeno lice M.K. (1974) bez znakova života.
Na danas održanoj 46. vanrednoj sjednici, zbog otklanjanja uočenih nedostataka i preciznijeg definisanja pojedinih instituta, kao i preciziranja odgovarajućih procedura, Vlada TK je utvrdila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u TK-u.
Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona je Općinskom sudu Tuzla stavio prijedlog za određivanje mjere jednomjesečnog pritvora za Zekerijaha Smajića (54), nastanjen u Tuzli, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga