TUZLARIJE - VIJESTI

21.12.2015. u 08:20 Broj citanja: 3140
Kapa do poda i sretan Dan rudara i crnim i bijelim rudarima
Rudnici, eksploatacija, rudari, pojmovi su koji se često vežu za Tuzlu. Nije ni čudo, na relativno malom području bogata rudna nalazišta znatno su uticala na živote ljudi ovog podneblja, te na razvoj grada. Gotovo sve u Tuzli je vezano za bogata prirodna ležišta, kako kamene soli tako i uglja.

Tuzlarije


Organizovana eksploatacija slanice datira još iz 1477. godine kada se na Sonom trgu nalazilo 80 tava za iskuhavanje slanice. Industrijalizacija Tuzle počinje prvim istragama sonih naslaga 1879. godine i otvaranjem prvog rudarskog kopa 1884. godine, nastavljena izradnjom pruge Doboj – Simin Han za potrebe Solane u Simin Hanu.

Tuzlarije


Razvoj rudarstva i grada vrlo su povezani, jedno drugim uslovljeni, potreba za rudarima dovela je do nastajanja čitavih novih naselja. Namjenski su pravljene radničke kolone u Kreki i Solani. Osim kuća za rudare građene su i ambulante, obdaništa, škole, domovi kulture, sporta i ostalo.

Tuzlarije


Teško je iz ove perspektive, sa vremenske distance od preko 120 godina, zamisliti da je Rudnik Kreka imao Duvački orkestar, Limenu muziku, Vatrogasnu četu, kao i jedinicu za intervenciju.

Husinska buna

Rudari su eksploatisali nalazišta a vlast njih, od tog vremena i seže priča o teškom rudarskom hljebu sa sedam kora. Što su više proizvodili sve su manje imali. Oko 1905. godine sve su izraženije razlike između klasa tako da je poslije osnivanja Glavnog radničkog saveza 27. augusta 1905. godine u Sarajevu, radnička klasa počela sa otvorenim socijalno političkim pobunama, koje su rezultirale Generalnim majskim štrajkom 1906. godine. Glas su dizali rudari iz svih dijelova Bosne i Hercegovine ali niko kao rudari Rudnika Kreka. Bila su to burna vremena. Radnički pokret u Kreki imao je sve karakteristike revolucionarnog pokreta. U borbi za veće nadnice, bolje i sigurnije uslove rada, djelovalo se u ilegali, a tokom Prvog svjetskog rata sindikalno djelovanje je bilo zabranjeno. Rudari su bili izloženi raznim torturama i slanjem na front rudarskih vođa, kao što je bio slučaj sa Mitrom Trifunovićem Učom.

Koliko je snažan bunt rudara bio vidi se po Husinskoj buni koja je svojim intenzitetom i posljedicama tada bila vijest koja je izašla daleko iz okvira i Tuzle i cijele zemlje.

Tuzlarije


Naoružavši se sa nekoliko pušaka, revolvera, sjekira, i svega što je moglo poslužiti kao oružje, sukobili su se sa vojno policijskom ekspedicijom. Noću, između 27. i 28. decembra 1920. godine, otpor rudara je bio ugašen, a u kasnijim policijskim torturama preko 500 ljudi bilo je mučeno i zlostavljano, 35 ih je izgubilo živote, a 350 rudara prošlo je kroz sudske procese. Najgore je prošao Jure Kerošević koji je prvo osuđen na smrt vješanjem, a zatim na 20 godina robije.

U sukobu žandarmerije i rudara na Husinu poginuo je žandar Đorđe Reljić, a od strane štrajkača: Blaško Kovačević (42) otac devetero djece, rudar Tunjo Grgić (43), otac petero djece, Franjo Božić (41), rudar, otac petero djece, Petar Ilinčić (33), zemljoradnik, otac četvero djece, Mato Pavljašević (51), otac troje djece, Šimo Pranjić (30) rudar, otac jednog djeteta, Ivo Pavljašević zemljoradnik star 18 godina, neoženjen.

Početkom 1922. godine započeo je sudski proces u Tuzli rudarima učesnicima Husinske bune. Državni tužilac je prvo podigao optužnicu protiv tri stotine pedeset rudara ali je pred sudsko vijeće izvedeno sljedećih devetnaest: Karlo Železnik, Franjo Marić, Mijo Tomić, Božo Mrkić, Osman Đulović, Jure Kerošević, Božo Mandić, Mijat Marjanović, Marko Petranović, Šimo Isić, Marko Fidler, Mijo Ilinčić, Šimo Topalović, Božo Marjanović, Ivo Marjanović, Ivuša Peranović, Ivan Bračun i Ibro Atić.

Poslije sudskog pretresa izrečene su presude rudarima, Jure Kerošević je osuđen na smrt vješanjem, Karlo Železnik na godinu dana teške robije, Osman Đulović i Šimo Topalović na 15 mjeseci zatvora, Franjo Topalović i Mijo Tomić na 12 mjeseci zatvora, Ivan Bračun i Marko Fidler na 10 mjeseci, Božo Mrkić i Ivo Marjanović na osam, dok su Mijo Ilinčić, Božo Mandić, Marko Marjanović i Ivuša Peranović osuđeni na mjesec dana zatvora, a zbog nedostatka dokaza oslobođen je Ibro Atić. Vlasti su pod pritiskom jugoslovenskog i međunardnog javnog mnijenja, u decembru 1922. godine Juri Keroševiću preinačili smrtnu kaznu u kaznu od 20 godina robije.

Kriza uglja

Analizirajući Husinsku bunu ne čudi da se na stotine rudara našlo u prvim partizanskim redovima. Nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, nastupilo je mirnije doba u kojem se Tuzla zahvaljujući rudnicima sve više gradila.

Tuzlarije


Tuzlarije



Puno se uradilo na poboljšanju uslova rada i života rudara. Od vremena kada su za transport uglja iz jama koristili konji do savremene mehanizacije, iskopane su na tone i tone uglja, međutim bilo je i dosta kriznih vremena kada se orjentacijom na uvoznu naftu potisnulo do tada nezamnjenivo gorivo – ugalj. Posebno težak period za prodaju uglja bio je od 1965. do 1970. godine kada se široka potrošnja, industrija i termoelektrane orjentisale na petrolej i mazut.

Tuzlarije
Zbor radnih ljudi Rudnika "Moluhe"


Kriza je dovela do otpuštanja radnika – rudara. Najmasovnije otpuštanje desilo se u Rodniku Moluhe kada je čak 800 rudara proglašeno za tehnološki višak što je i odlučilo o sudbini jame "Moluhe".

Uticaj rudarstva na razvoj i izgradnju Tuzle

Rudari su do radnih mjesta dolazli pješke, u kolonama sa rudarskim lampama, pa biciklima, kamionima, vozom, a onda su 1957. godine nabavljeni prvi autobusi. Tada je osnovan i prvi pogon za prevoz radnika, kasnije "Autosaobraćaj". Godinu prije, 27. jula 1956. godine, otkriven je spomenik Husinskom rudaru, simbol Tuzle i čest motiv starih razglednica. Najveći spomenik u gradu djelo je akademskog vajara Ivana Sabolića.

Tuzlarije
Prozivka rudara


Tuzlarije
Četa za spašavanje


Rudarski fakultet osnovan je od ranije Više rudaraske škole 1960. godine. Rudarska tehnička škola, Rudarski fakultet i Rudarski institut nastali su iz potrebe za raznim profilima rudarske struke. Gotovo u svim rudarskim naseljima izgrađeni su domovi kulture za potrebe radnika i građana. Osnivana su i kulturno umjetnička i sportska društva.

U znak sjećanja na 60 palih boraca NOR-a u rudarskom naselju Moluhe izgrađen je spomen dom. Naselje Irac izgrađeno je uz nekadašni istoimeni rudnik, a na ledini kojom je davno huktala parnjača prevozeći "Kreku" u ložišta Solane Simin Han, izgrađen je Sjenjak.

Zanimljivo je da je Fabrika obuće "Aida" djelo rudara "Kreke" u vrijeme "krize uglja" . Kao i Fabrika Siporexa i Aida je bila dio vanrudarske djelatnosti kako bi se dobila nova radna mjesta za invalide rada i djecu rudara.

Tuzlarije
Fabrika obuće "Aida"


Tuzlarije
Radnički dom "Moša Pijade" otvoren 1954.godine, (sadašnji BKC)


Teško je u jedan članak sažeti sve što se dešavalo od prvih rudnika do danas, puno je uspona i padova, rekorda u prebačenoj normi ali i tužnih vremena. Najveća rudarska nesreća u našoj zemlji desila se 1990. godine u Dobrnji, u stravičnoj eksploziji ugljene prašine u Rudniku lignita "Dobrnja" poginulo je 180 Krekinih rudara. Iza njih su ostale porodice, među njima 365 djece. Stradanje u Rudniku "Dobrnja" preživio je samo Smail Imamović, koji je zadobio teške tjelesne povrede.

Znajući samo dio bogate rudarske historije našeg grada, ne čudi posebna emotivna veza i poštovanje prema rudarima.

Tuzlarije
Rudnik soli


Tuzlarije


Tuzlarije
Neka od proslava "bijelih rudara"


Kapa do poda i sretan Dan rudara i crnim i bijelim rudarima.

S.M.

(tuzlarije.net)               









 



Sarajevo:
Kako je oboren Ginis u najmnogoljudnijem sviranju klavira?
Jumbo Jet se oprašta od američkih putnika:
˝Boeing 747 dao je svijetu krila. Smanjio je svijet˝
Vanredni samit zemalja OIC-a u Istanbulu:
Istočni Jerusalem proglašen glavnim gradom Palestine

16.12.2017. u 20:49 Broj citanja: 359
Najava svečanog otvaranja ˝Zimske čarolije˝


Tuzlarije
U povodu predstojećih novogodišnjih praznika Udruženje samostalnih obrtnika Grada Tuzla, u saradnji sa Gradom Tuzla i gradskim javnim preduzećima i ustanovama, organizuje Novogodišnji bazar "Zimska čarolija". Svečano otvaranje "Zimske čarolije", uz zabavni program bit će upriličeno u nedjelju, 17.12.2016. u 12 sati, na Trgu Slobode.

OPŠIRNIJE


16.12.2017. u 19:12
Najava javnog razgovora:
˝Kako pravimo mjesto za mlade?


Svjedoci smo sve većeg odlaska mladih ljudi iz BiH. Elite koje upravljaju našom zemljom stvorile su takve uslove siromaštva i društvene nepravde da sve veći broj mladih ljudi napušta BiH jer u njoj ne vidi svoju budućnost. Kako se ovome oduprijeti i kako iskoristiti sve postojeće resurse da se mladima omogući da mijenjaju svoju zemlju?

OPŠIRNIJE


16.12.2017. u 16:31 Broj citanja: 1474
Servisne informacije
.... i malo tuzlarija


Tuzlarije
Više mi je zanimljivo da su baš te kućice sa raznim proizvodima nekima advent. Kažu isli smo na advent u Zagreb, ili ove godine će biti advent prvi put i u Karlovcu (kao da ga inače nema). Po društvenim mrežema su i kod nas neki prokukali kako Tuzla nema adventa pa se nešto organizuje. Na Trgu Slobode su postavljene kućice samo što se zove Zimska čarolija

OPŠIRNIJE


16.12.2017. u 16:28 Broj citanja: 3588
U Tuzli umro prof. dr. Ahmet Halilbašić, bivši dekan Medicinskog fakulteta


Tuzlarije
U Tuzli je jučer u 77. godini umro profesor emeritus dr. Ahmet Halilbašić, ugledni ljekar i bivši dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Ugledni internista dužnost dekana Medicinskog fakulteta obnašao je u najteže, poratno vrijeme, vrativši ovu visokoškolsku instituciju u život.

OPŠIRNIJE


16.12.2017. u 15:06 Broj citanja: 353
Najava:
Samostalna izložba slika Edmonda Ibrahimija


U organizaciji Udruženja građana za razvoj kulture i umjetnosti "Artsinteza“ u ponedjeljak će biti otvorena samostalna izložba fotografa Edmonda Ibrahimija. Izložba pod nazivom "Uzlet sa margine" biće održana u Maloj galeriji Bosanskog kulturnog centra Tuzla sa početkom u 19 časova.

OPŠIRNIJE


16.12.2017. u 14:56 Broj citanja: 2355
18. decembra na Trgu slobode:
Protest podrške palestinskom narodu


Odluka predsjednika SAD Donalda Trampa da zvanično prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela izazvala je talas osuda u međunarodnoj zajednici, a širom svijeta organizirani su protesti. Upravo zbog toga Mirovna aktivistička grupa u saradnji sa palestinskom dijasporom iz Tuzle, 18. decembra na Trgu slobode, sa početkom u 14 časova, organizuje protest.

OPŠIRNIJE












OSTALE VIJESTI
VIDEO: Amer Kapo u Federaciji plus: U posjeti Sajmu privrede, poljoprivrede i zanatstva u Skenderiji

Parlament FBiH opet će donositi budžet Mostara: Negodovanja zbog odlučivanja o raspodjeli novca u Gradu na Neretvi

Veliki predmeti su u ladicama: Različite su ocjene borbe s korupcijom u TK-u

Uvoz viši za oko osam miliona KM: Izvoz mesoprerađivačke industrije manji za sedam miliona KM

Sebastian Kurz postao novi kancelar : Predsjednik Austrije odobrio novu vladu

Vlasti obećale da neće biti diskriminacije u saobraćaju: S. Arabija: Ženama će biti dozvoljeno da voze motore i kamione

Upozorenje UN-ovog ureda OCHA: Pola miliona Palestinaca u Gazi u opasnosti zbog poplava

F+: Iva Pašić, profesorica u Muzičkoj i baletskoj školi: Kako je oboren Ginis u najmnogoljudnijem sviranju klavira?

FOTO: Š estosjed i četverosjed dva nova najznačajnija projekta: Otvorena skijaška sezona na Bjelašnici

U finalu bolji od brazilskog Gremija : Real Madrid klupski svjetski šampion
Preuzeto sa portala INDEX.HR

Objavljeno prije 45 minuta
Na dubrovačkoj plaži Banje uspješno deaktivirana protubrodska mina
Objavljeno prije 2 sata
Lideri krajnje desnice okupili se u Pragu, pozvali na kraj Europske unije
Objavljeno prije 3 sata
U Iraku pronađene masovne grobnice s tijelima 90 jezida, ubili ih džihadisti
Objavljeno prije 3 sata
Mjesec dana nakon nestanka argentinske podmornice, šef mornarice dobio otkaz
Objavljeno prije 4 sata
Njemačka stavila nekoliko desetaka žena i maloljetnika na popis potencijalnih terorista
Objavljeno prije 4 sata
Palestinci ne žele da Zid plača ostane Izraelu