Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost je odgovorna da u Bosni i Hercegovini uspostavi nivoe doza radijacije za stanovništvo, profesionalna lica i pacijente koji su podvrgnuti pretragama koje podrazumjeva korištenje izvora jonizirajućeg zračenja.
Ujedno, ova agencija je odgovorna za kvalitet rada uređaja koji se korste u javnim i privatnim ustanovama za ovu vrstu dijagnostike. U praksi bi to značilo da svi nabrojani, a naročito pacijenti, trebaju znati koliko snimanja nose štete, a koliko koristi za organizam, a što često zanemarujemo.
"Postoji opravdanost izlaganju pri kojoj ljekar treba da procjeni da li pretraga donosi veći benefit ili štetu od snimanja i za to je preduslov dobra upućenost ljekara koji upućuje pacijenta na ove vrste pretraga. Trenutno je problem što oni koji upućuju pacijente, a to su najčešće porodični ljekari, nemaju dovoljno znanja o štetnosti jonizirajućeg zračenja zapacijente. S druge strane, radiolozi i specijalisti nuklearne medicine imaju dovoljno tih informacija, ali oni nisu ti koji pacijenta upućuju nego samo rade tu vrstu usluge. Važno je znati i koliko nivo doza zračenja dati pacijentu, a da mu to ne naškodi, a ljekaru obezbijedi kvalitetan snimak za dijagnostiku. To posebno trebao imati na umu kada je riječ o pedijaatrijskoj populaciji i trudnicama.
Sve navedeno će omogućiti i zdravstvenom radniku da se minimalno ozrači, naročito ukoliko se radi o uposleniku koji radi dijagnostičko snimanje karlice i abdomena gdje je zračenje najizražajnije", kazao je Emir Dizdarević, direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.
Nezvanična petogodišnja praćenja u BiH su ukazala da je broj karcinoma induciranih prekomjernim CT pretragama udvostručen i da je ultimativna potreba to statistiku poboljšati. Kako se baviti preventivom u zdravstvu ukoliko je ona štetna, a prijeko potrebna iako uključuje izloženost zračenju, samo je jedno od aspekata predavanja koje je organizovano za ljekare, tehničare i studente koji se svakodnevno bave radiološkim i nuklearnim poslovima.
"Zdrava populacija koja iz preventivnih razloga radi dijagnostički tretman, primjera mamografije, treba biti sigurna da uređaji sa kojima se vrši dijagnostika rade perfektno i da oni neće imati nepotrebno štetne posljedice po zdravlje. Mi taj revizorski dio obavljamo kroz inspekcijski nadzor i obaveznu kontrolu kvaliteta.
Testovi se rade na dnevnom, sedmičnom, mjesečnom i godišnjem nivou. Testove vrše operateri do polugodišnje kontrole koju na tom i godišnjem nivou rade medicinskih fizičari koji će ocjeniti je li uređaj prešao definisne parametre ili je siguran za rad", pojasnio je Dizdarević.
Naša regulativa prati EU direktive, ali puno toga još prestoji da se uradi s obzirom da predstoji otvaranje poglavlja 15, a koji na europskom putu reguliše oblast energije i nuklearne sigurnosti. Tako
e jedna od obaveza radiologa biti da dokumentuje dozu zračenja koju pacijent prima prilikom svake dijagnostičke pretrage i da, u slučaju da je godišnji limit već dostignut, pacijenta upozna sa posljedicama i/ili spriječi nova, nerijetko i nepotrebna, izlaganja jonizirajućem zračenju.
B. K.