TUZLARIJE - BILTEN TKVlada TK Obrtnička djelatnost bilježi skromni rast Vlada Tuzlanskog kanona usvojila je Informaciju o stanju obrta na području Tuzlanskog kantona za 2011. godinu sa pravcima daljeg razvoja. Obrtnička djelatnost u FBiH nije bila imuna na utjecaj svjetskih ekonomskih poremećaja. Obrtnička djelatnost u Tuzlanskom kantonu, za razliku od stanja u FBiH, bilježi od 2007. godine stalni skromni rast od 250-420 novih obrtničkih firmi godišnje, iz čega proizilazi da su obrtničke firme pokazale veliku fleksibilnost i elastičnost u prilagođavanju novonastalim uslovima. Broj obrtničkih firmi od 20, 75 na 1.000 stanovnika na nivou Tuzlanskog kantona nije ni blizu stanju naprednih evropskih ekonomija gdje je taj broj dvostruko veći. Podrška razvoju obrta dodjelom bespovratnih sredstava vrši se kako sa federalnog tako i kantonalnog nivoa. U 2011. godini Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta podržalo je 24 programa iz Tuzlanskog kantona. Učešće Tuzlanskog kantona u odnosu na ukupan broj podržanih programa (293) je iznosio 8, 19 % a u finansijskom pogledu obrtnici iz TK su povukli 9, 78% sredstava. U 2011. godini iz Budžeta Tuzlanskog kantona je podržano 10 programa iz područja obrta i obrtničkih djelatnosti u ukupnom iznosu od 51.500 KM. Asocijacije obrtnika u Tuzlanskom kantonu su svoje aktivnosti uglavnom usmjerili na promociju obrtništva u zemlji i inostranstvu organizacijom učešća članova na sajamskim manifestacijama. Problem nedostataka programa obrazovanja obrtnika u djelatnosti starih i tradicionalnih zanata prouzrokovao je izostanak registracije obrta te realizacije dobrih poslovnih ideja. U cilju prevazilaženja ovog problema Obrtnička komora TK je pokrenula inicijativu uvođenja komisijske provjere stručne osposobljenisti za vršenje djelatnosti iz grupe rijetkih starih i tradicionalnih zanata. Zastupljenost obrtničkih zanimanja u sivoj ekonomiji je veoma izražena. U ponudi usluga pretežno učestvuju osobe sa evidencija službe za zapošljavanje, zaposlene osobe u neregistrovanom dopunskom zanimanju i penzioneri. Usluge koje se najčešće nude „na crno“ su frizerske, automehaničarske, vodoinstalaterske, bravarske, keramičarske, obućarske, krojačke itd. Proizvodi koji se nude a potiču iz nelegalnog rada su: sječa šume i ponuda ogrevnog i građevinskog drveta, ponuda poljoprivrednih proizvoda, ponuda uglja, kreča, ponuda betonske galanterije itd. Na temelju navedenog, smjernice razvoja obrta u TK bi se mogle definirati u 5 tačaka. Obrt kao segment male privrede predstavlja potencijal koji u Bosni i Hercegovini nije dovoljno iskorišten. Cijena radnog mjesta u obrtu iznosi oko 5.000 KM jer djelatnost domaće radinosti ne zahtijeva velika ulaganja u nabavku osnovnih i obrtnih sredstava. Poticajna sredstva u vidu grantova ili povoljnih kreditnih sredstava bi mogla biti namijenjena za nabavku opreme, plaćanje doprinosa u prve dvije godine rada ili zakup poslovnog prostora. Potrebno je ojačati interne kapacitete Ministarstva razvoja i poduzetništva TK, kako bi bilo u poziciji da, uzevši u obzir nedostatna sredstva za razvojne programe za mala i srednja preduzeća i obrte, kreira prijedloge projekata za apliciranje prema različitim raspoloživim fondovima (IPA i sl.) u cilju namicanja sredstava za navedene namjene. Vezano za zakonski okvir koji reguliše obrtništvo neke od konkretnih mjera koje treba inicirati, a koje će doprinijeti povoljnijem poslovnom okruženju za obrtništvo su uvođenje komisijskog ispita stručne osposobljenosti za stare i tradicionalne zanate, smanjivanje poreza na firmu ili naziv firme za 20%, smanjivanje poreza na korištenje javnih površina za 20%, smanjivanje komunalne naknade za poslovne prostore za 20%, izjednačavanje cijene industrijske vode sa cijenom vode za kućanstva itd. U otklanjanju rada na crno potrebno je aktivnosti usmjeriti u dva pravca i to neophodno je napraviti izmjene u zakonskoj regulativi koje će imati za posljedicu lakše poslovanje, jednostavnije administrativne procedure, manje troškove i sl., ali istovremeno i pojačati kontrolu rada na crno. Mala i srednaj preduzeća i obrt su subjekti male privrede i predstavljaju zamajac razvoja svakog društva te stoga je ovom području neophodno pokloniti odgovarajuću pažnju, navodi se u Informaciji. Priredio(la): Odjeljenje za informisanje Vlade TK |