TUZLARIJE - BILTEN TKAnaliza za petogodišnji period (2008 – 2012.) Stanje u privredi Kantona nije dobro  Vlada Tuzlanskog kantona prihvatila je danas Analizu stanja privrede sa programom aktivnosti i mjera za stvaranje boljeg ambijenta za održivost i razvoj privrede u Tuzlanskom kantonu. Analiza za petogodišnji period (2008 – 2012.), se temelji na nekoliko ključnih pokazatelja, poredeći ih sa istim pokazateljima za ostale kantone u Federaciji BiH ili, izuzetno, sa prosjekom tih pokazatelja u Federaciji, kao što su broj registrovanih poslovnih subjekata, broj zaposlenih i ekonomski pokazatelji po kantonima, a ne po poslovnim subjektima jer se Analiza ne može temeljiti na poslovnim subjektima – „slučajevima“, ni pozitivnim ni negativnim, jer su pojedinačni, nisu tipični. Kakvo god bilo njihovo pojedinačno razrješenje, ono nije i ne smije biti suština politike i mjera za izgradnju boljeg poslovnog ambijenta u Tuzlanskom kantonu. Stanje privrede našeg kantona upoređivano je sa privredom u ostalim kantonima i FBiH, prvenstveno po statističkim podacima Federalnog zavoda za statistiku, za godine 2008 – 2012. Ekonomski pokazatelji preuzeti su od TRON-a, kao zbirne podatke iz završnih računa, predate državnoj agenciji AFIS. Na žalost, ti podaci postoje tek od 2010. godine. Raspoloživi podaci (bez 2012. godine) pokazuju da investicije u Kantonu nisu pogoršale svoje učešće u rashodima, iako su daleko ispod prosjeka u Federaciji, likvidnost u Kantonu najniža je u Federaciji i stalno je ispod minimalnog zadovoljavajućeg odnosa. Sa takvom likvidnošću ne može se očekivati povoljno kreditiranje, finansijsko niti robno. Dakle, stanje u privredi Kantona nije dobro, i potrebne su sistematične i dugotrajne mjere da se ono poboljša i privredi pomogne brži razvoj. Ne postoje mjere koje bi jednokratno i brzo razriješile nepovoljne pokazatelje, koji nisu nastali odjednom i bez razumljivih razloga. U trogodišnjem periodu Federacija Bosne i Hercegovine ostvarila je nominalan rast ukupnih prihoda od 9, 3%, ili 9, 7% po zaposleniku. Naš niti Unsko - sanski kanton (USK) u tom rastu nije učestvovao, jer Tuzlanski kanton bilježi rast od 1, 7% ukupno ili 4% po zaposleniku, dok USK nema rasta uopšte. Rast prihoda ostvarili su prvenstveno Zeničko – dobojski kanton sa stopom rasta dvostruko većom od prosječne, Bosansko – podrinjski kanton sa 25, 2%, ili 14, 5% više od prosječnog federalnog rasta. Oko prosjeka se kreću Posavski i Zapadnohercegovački kanton, te Kanton Sarajevo. Normativna nadležnost kod nas je relativno jasno definisana. Zakoni, ključni za privredu i njen razvoj u nadležnosti su države i Federacije. Međutim, s obzirom da se sa posljedicama njihove primjene svakodnevno susreću svi, pravo je i obaveza dijelova države – u našem slučaju kantona i opština – da upozoravaju i energičnije insistiraju na popravljanju zakonskog okvira poslovanja privrede. Federacija i država dužne zakonima omogućiti što je više moguće jedinstven poslovni prostor, odnosno iste uslove poslovanja privredi u BiH i Federaciji, regulisati odnose poslodavaca i zaposlenika, kako postojećih, tako i bivših. Vlasti Tuzlanskog kantona su do sada praktično jednoglasno predlagale i usvajale popravke zakona iz svoje nadležnosti, kojima se poboljšava privredni ambijent (kao što je Zakon o taksama i naknadama), tako će vjerovatno biti i ubuduće. Međutim, mnogo je ostalo da se uradi na poboljšanju primjene propisa iz nadležnosti kantonalnih vlasti i uprave. Ovo je sigurno posljednji period u kom se može zaštiti privreda ove zemlje, od superiorne konkurencije iz okruženja. To se prije svega odnosi na dokazane manjkavosti Zakona o javnim nabavkama, ali i na formiranje propisanih agencija za kontrolu uvoza. Provođenje, i argumentovano popravljanje propisa o uslovima poslovanja ne samo privrede, kao što je Zakon o stečaju, Zakon o zemljišnim knjigama i Zakon o katastru nekretnina, koji su konstantno u sukobu i međusobno i sa praksom, Zakon o vlasničko-pravnim odnosima, o javnoj svojini, Zakon o koncesijama, itd. naša su obaveza. Ipak, najveći potencijal sredstava za stimulaciju investicija, zapošljavanja i stvaranja novih prihoda nalazi se u budžetima. Umjesto što sada imamo konstantan rast, sa postupnim smanjenjem udjela zaposlenih u budžetom finansiranim tijelima, što se može postići boljom organizacijom i efikasnijim radom, obezbijedila bi se sredstva ne samo za stvaranje boljeg poslovnog ambijenta privredi, nego čak i rast plata tih zaposlenih, navodi se u Analizi. Nakon što je danas prihvatila ovaj dokument, Analiza je proslijeđena na razmatranje Skupštini Tuzlanskog kantona. Priredio(la): Odjeljenje Vlade TK za informisanje |