TUZLANSKI DOSJE

28.04.2016.
Kantonalne vlade i skupštine u FBiH, u 1. kvartalu 2016.
Od 20 programa rada, samo 1 usvojen na vrijeme
Tuzlarije


Rezultati rada kantonalnih institucija vlasti, uspostavom mehanizma koordinacije kojim se kantonima daje značajna uloga u procesu euroatlanskih integracija naše zemlje, prestaju imati uticaja samo na građane određenih kantona, nego će uticati na građane cijele zemlje.

Dakle, ukoliko vlast u nekom kantonu ne bude imala kapacitet, sposobnost ili političku volju da radi i izvršava svoje obaveze, to neće, kao dosad, imati uticaja samo na kvalitet života građana tog kantona, nego će usporavati ili blokirati cijelu zemlju i time uticati na kvalitet života svih. A monitoring svih vlada i parlamenata u BiH, koji provodi CCI, ukazuje, u najmanju ruku, na drastične razlike, po raznim osnovama, između institucija vlasti u različitim kantonima. A ukazuje i na jednu bitnu zajedničku karakteristiku institucija vlasti u BiH – masovno nepoštovanje zakona i drugih propisa koji regulišu rad institucija, što je nespojivo sa konceptom pravne države, na kome se Evropska unija, prema čijim standardima navodno težimo, zasniva.

OD 20 KANTONALNIH SKUPŠTINA I VLADA, PROGRAM SVOG RADA ZA 2016. GODINU, NA VRIJEME, PRIJE POČETKA GODINE NA KOJU SE ODNOSI, IMALA JE SAMO SKUPŠTINA TUZLANSKOG KANTONA. Ni vlade ni skupštine tri kantona – Posavskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona 10 – nisu svoje programa rada za 2016. godinu dobile ni do isteka prvog kvartala ove godine. Kao ni Vlada Kantona Sarajevo.

REALIZACIJA OBAVEZA PLANIRANIH GODIŠNJIM PROGRAMIMA RADA, VEĆINE INSTITUCIJA JE VRLO NISKA, POGOTOVO ŠTO SE TIČE ZAKONA. Možemo reći da su programi, u prvom kvartalu, tek „načeti“ i da bi rad na realizaciji planiranih obaveza, u narednom periodu, morao biti mnogo ozbiljniji. Kod skupština, najveći stepen realizacije, nakon prvog kvartala, imaju skupštine TK i HNK - 18% - čiji su programi rada, uz SBK, obimom najskromniji. A najniži procenat realizacije programa rada ima Skupština USK – svega 4% (7 realizovanih od 161 planirane mjere). Kod Vlada, izuzetak od pravila predstavljaju dobri rezultati Vlade ZDK (sa čak 38% realizacije godišnjeg plana, za 3 mjeseca) i Vlade TK (sa 25%). Ostali su u rasponu od 18%, koliko je realizovala Vlada HNK, do svega 2% (6 od 273) realizacije planiranog za ovu godinu, koliko je, u prvom kvartalu, realizovala Vlada BPK.

U KONTEKSTU DONOŠENJA BUDŽETA, U 2016. GODINI JE OSTVARENO ZNAČAJNO POBOLJŠANJE U ODNOSU NA PRETHODNI PERIOD. ALI SVE VLADE I DALJE KRŠE OBAVEZE PROPISANE ZAKONOM. Nakon ubjedljivog najlošijeg rezultata pri usvajanju budžeta za prošlu, 2015. godinu, kada nijedan kanton nije svoj budžet dobio u zakonom propisanom roku, pri usvajanju budžeta za 2016. ostvaren je najbolji rezultat u posljednjih 10 godina - 6 kantona je budžet dobilo na vrijeme, prije kraja 2015. godine, 3 (ZDK, BPK i ZHK) u prvom kvartalu 2016. a samo jedan (Kanton 10) nakon isteka odluke o privremenom finansiranju. No, i dalje, nijedna kantonalna vlada svoj dio obaveza, u vezi s budžetom, ne izvršava na vrijeme, u skladu sa rokovima koje propisuje Zakon o budžetima u FBiH. Naime, 6 kantonalnih vlada – USK, PK, TK, SBK, HNK i KS – budžet za 2016. utvrdile su, umjesto do kraja oktobra, kako propisuje Zakon, u decembru 2015, a ostale 4 tek u prvom kvartalu 2016.

OSIM NEPOŠTOVANJEM ROKOVA ZA USVAJANJE PROGRAMA RADA I BUDŽETA, VLADE I SKUPŠTINE KRŠE PROPISE (POSLOVNIKE, ZAKONE, USTAVE) KOJI REGULIŠU NJIHOVE OBAVEZE I NA DRUGE NAČINE. Krše se poslovnici svih institucija zakonodavne vlasti, neodgovaranjem na poslanička pitanja u predviđenom roku i nerazmatranjem realizacije programa rada u prethodnoj godini, u za to predviđenom roku. Skupština ZHK krši i ustavnu odredbu o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, neimenovanjem predstavnika srpskog naroda u svoje rukovodstvo. A sve kantonalne vlade krše i Zakon o ravnopravnosti polova, jer procenat žena u njima ne odgovara propisanom. Trenutno stanje je poražavajuće - u 2 kantonalne vlade – ZDK i HNK – čak nema nijedne žene. Pri tome, ni vlade, ni skupštine (koje su takve vlade imenovale) ne preduzimaju ništa da se to kršenje zakona prekine i da se donesu odgovarajući programi i mjere, u pravcu promoviranja i osiguranja ravnopravnosti, odnosno, ravnomjerne zastupljenosti polova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju unutar svih institucija vlasti.

TRANSPARENTNOST RADA VEĆINE KANTONALNIH VLADA I SKUPŠTINA JOŠ UVIJEK NIJE NA POŽELJNOM NIVOU. Informisanje o radu većine vlada je nedovoljno, na informacije i zapisnike sa sjednica se čeka predugo, web stranice, u pravilu, ne pružaju potreban nivo informacija i ne ažuriraju se redovno, ... A poseban problem je donošenja budžeta na netransparentan način, bez organizovanih javnih rasprava.

INTENZITET RADA KANTONALNIH INSTITUCIJA VLASTI, U PRVA TRI MJESECA 2016. GODINE, BIO JE PRILIČNO NIZAK. Efektivni rad na sjednicama kantonalnih skupština, za prva 3 mjeseca 2016, ne prelazi ni 20 sati, koliko su, približno, na sjednicama proveli poslanici skupština USK i KS. Poslanici SBK, HNK, ZDK, BPK i TK, u radu na sjednicama proveli su između 8 i 14 sati. Najmanje vremena u radu na sjednicama u prva tri mjeseca 2016. proveli su poslanici PK i Kantona 10, koji su na po jednoj održanoj sjednici proveli po 4 sata i 15 minuta, te poslanici ZHK, koji su u prvom kvartalu (na tri održane sjednice) radili ukupno svega 2 sata.
Što se tiče vlada, najviše održanih sjednica, u posmatranom periodu, imale su vlade USK i KS – po 19, što je jedna i po sjednica sedmično, u prosjeku. Još 3 vlade – TK, ZDK i HNK – zadovoljile su obavezu o održavanju najmanje 1 sjednice sedmično. Ispod prosjeka od 1 sjednice sedmično su vlade SBK, K10, BPK, ZHK, te, Vlada PK, koja je, u prosjeku, sjednice održavala tek svake 2. sedmice.

OSTVARENI REZULTATI UKAZUJU NA SLABU EFIKASNOST KANTONALNIH INSTITUCIJA VLASTI I SKROMNE EFEKTE TROMJESEČNOG RADA. Kod skupština, izuzetak je Skupština Kantona Sarajevo, koja je sa 72 razmotrene mjere na svoje tri sjednice, uradila trećinu sveg posla urađenog od strane kantonalnih skupština u prva tri mjeseca 2016. godine. Prosječna mjesečna produktivnost skupština PK, ZHK i K10 bila je svega 2-3 razmotrene mjere, skupština SBK, ZDK, BPK, HNK, USK i TK 5-8 mjera, a Skupštine KS – 24.

Kod vlada, izuzetak su vlade Srednjobosanskog, sa 401 razmotrenom mjerom, i Kantona Sarajevo, sa 356 mjera razmotrenih u prvom kvartalu 2016. Iznad 200 razmotrenih mjera su vlade ZDK (257) i TK (225). Iznad 100, vlade HNK (177), USK (176), BPK (169) i PK (112). Dvije vlade imale su produktivnost ispod 100 razmotrenih mjera za tri mjeseca rada – Vlada Kantona 10 98, a Vlada ZHK svega 46. Najveću efikasnost, mjerenu kao međuodnos broja razmotrenih mjera i broja održanih sjednica, u posmatranom je periodu imala Vlada SBK, koja je razmatrala 40 mjera po sjednici, u prosjeku. Najnižu je imala Vlada ZHK – svega 7 mjera po sjednici, u prosjeku.

ANALIZA REZULTATA, PO MJESECIMA, UKAZUJE NA KONTINUIRANI RAST „MJESEČNE“ PRODUKTIVNOSTI, TOKOM PRVOG KVARTALA, KOD VEĆINE KANTONALNIH VLADA. Izuzetak su Vlada Kantona 10, sa blagim padom i Vlada USK, koju je politička kriza oko (ne)ulaska SBB-a u vlast, u ovom kantonu, koštala katastrofalnog pada i intenziteta rada i produktivnosti u trećem mjesecu. Ovdje spomenimo da je bavljenje vlasti samom sobom, na uštrb interesa građana, u prvom kvartalu 2016. registrovano i u BPK, u kome smo imali i situaciju, ranijih godina zabilježenu na nekim drugim mjestima, da se budžet koristi kao sredstvo političkog pritiska.

REALIZACIJA ZAKONA BILA JE VRLO NERAVNOMJERNA, I, U NAČELU, NEDOVOLJNA. Zakoni čine tek 2% svih razmatranih mjera na kantonalnim vladama, u prvom kvartalu 2016. godine. Niska produktivnost kantonalnih vlada, u ovom segmentu, direktno utiče i na produktivnost skupština, jer su vlade, po pravilu, priređivači najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red sjednica skupština. Najviše usvojenih zakona, u prvom kvartalu 2016. godine, imala je Skupština Tuzlanskog kantona – 6. Skupštine Zapadnohercegovačkog i Kantona Sarajevo usvojile su, u posmatranom periodu, po 5 zakona. Skupština Kantona 10 usvojila je 3. Skupštine USK, ZDK, SBK i HNK usvojile su po 2 zakona. Skupština BPK usvojila je samo 1 zakon, u prvom kvartalu 2016. A Skupština Posavskog kantona – nijedan (ona je tek prihvatila 1 zakon u nacrtu).

PROCEDURA USVAJANJA ZAKONA ČESTO TRAJE PREDUGO I POSTOJI POTREBA DA SE ONA OGRANIČI. Od zakona usvojenih u prvom kvartalu 2016, najduže je trajala procedura usvajanja Zakona o zaštiti od buke, u Tuzlanskom kantonu – čak 774 dana. Slijedi HNK sa Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o socijalnoj zaštiti HNK, čija je procedura usvajanja trajala 701 dan. A preko godinu dana trajale su procedure usvajanja Zakona o označavanju i evidenciji naseljenih mjesta, ulica i trgova i kućnih brojeva, u SBK (543 dana) i Zakona o trgovini, u ZHK (470 dana). U nekim zakonodavnim institucijama u BiH (NS RS) već postoji dobra praksa ograničavanja ovog procesa na 6 mjeseci, koju bi trebalo preuzeti i implementirati.

U KONTEKSTU STVARANJA MOGUĆNOSTI ZA POBOLJŠANJE KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA, VRLO JE VAŽNO KONCENTRISANJE VLASTI NA KLJUČNE PROBLEME GRAĐANA I REFORMSKE PROCESE, TE, DONOŠENJE MJERA KOJE SISTEMSKI MOGU DOVESTI DO POBOLJŠANJA STANJA U ODREĐENIM OBLASTIMA. U tom kontekstu, indikativno je da samo 5 kantona – TK, ZDK, BPK, USK i ZHK, imaju usvojene strategije razvoja, za period do 2020. godine. U još 4 je donošenje ovih strategija u proceduri. A u HNK strategija razvoja nije se pojavila, ni u kom obliku, na sjednicama nijedne institucije, do kraja 1. kvartala 2016.

Indikativno je i da je svega 5 kantonalnih vlada utvrdilo akcione planove za realizaciju Reformske agende u prošloj godini (mada su do kraja te godine trebali već da se vide i prvi rezultati njihove realizacije, u svim kantonima). Dvije vlade – ZDK i KS – su, pomenuta akcione planove, utvrdile tek u prvom kvartalu 2016. A tri vlade – Posavskog, Tuzlanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, ni do kraja prvog kvartala 2016. godine još nisu donijeli svoje akcione planove. Spomenimo da je Vlada BPK svoj akcioni plan donijela još u sedmom mjesecu 2015.

SITUACIJA NAMEĆE POTREBU INTENZIVIRANJA RADA U NASTAVKU. Prioritet je poboljšanje stepena realizacije planiranih obaveza i fokusiranje na ključne probleme građana i reformske procese, donošenje akcionih planova za realizaciju reformske agende i strategija razvoja, tamo gdje još uvijek nisu donešene i njihova implementacija, u svim kantonima.

Tuzlarije


Tuzlarije


KOMPLETAN IZVJEŠTAJ

Priredio(la):