TUZLANSKI DOSJE

22.01.2018.
Održan Kolegij gradonačelnika Tuzle:
Imamović: ˝95 % zagađenja dolazi od Termoelektrane Tuzla˝

Tuzlarije


Najveći zagađivač u Tuzli i okolini je Termoelektrana Tuzla, procentualno to je 95 % a ostalih 5% su individulana ložišta, kazao je danas gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović. Cijeli današnji Kolegij gradonačelnika Tuzle bio je posvećen problemu aerozagađenja u Tuzli, pripremljena je informacija u kojoj su navedeni uzroci i rješenja problema, a koja će sutra biti prezentirana na sjednici Gradskog vijeća Tuzla.

-Termoelektrana Tuzla ima staru tehnologiju, blokove stare 40 do 55 godina, još nema uređaje za odsumporavanje, a godišnje spali 3, 8 miliona tona uglja i emitora oko 50.000 tona SO2 u atmosferu. Domaćinstva, pojedini subjekti i institucije na području Tuzle spale oko 250.000 tona uglja godišnje. Dakle, Tuzla se razlikuje od drugih gradova i općina u BiH po tome što ima termoelektranu koja spali 94% od ukupnog uglja u Tuzli, a nema uređaj ta odsumporavanje, u zraku bismo imali preko 90 % manje koncentracije SO2, u odnosu na sadašnje stanje, kazao je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Na Kolegiju su govorili i o drugim uzručnicima velikog zagađenja u gradu kao što su individualna ložišta, stari automobili, a sve još dodatno pogoršava nedostatak vjetra i padavina.


Predložena rješenja

Problem se prema riječima gradonačelnika Imamovića i njegovih saradnika može rješiti samo ugradnjem uređaja za odsumporavanje u Termoelektrani. Tako bi problem aerozagađenja bio smanjen za preko 90 %.

- Na sastanku sa rukovodstvom Elektroprivrede obavješteni smo da je ovo preduzeće donijelo investicionu odluku u tome, započelo pripremu za nabavku i ugradnju uređaja za odsumporavanje. Očekujemo realizaciju u najkraćem mogućem roku. Zahtjevamo da osnivač Elektroprivrede BiH, Vlada Federacije, pomogne Elektroprivredi u rješavanju ovog problema i to na način da vrati Elektroprivredi BiH akumuliranu dobiti (preko 60 miliona KM) i odredi da namjena tih sredstava bude ugradnja uređaja za odsumporavanje u TE Tuzla. Zatim da Vlada Federacije, cjelokupna sredstva Fonda za zaštitu okoliša FBiH (radi se od oko 30 miliona KM) godine, uloži u ugradnju uređaja za odsumporavanje u Termoelektrani Tuzla.

Smanjenje broja idividualnih ložišta putem širenja mreže toplifikacije navedeno je kao jedno od rješenja problema.

Proširenje propisa, kažnjavanje, veći ispekcijski nadzor

Danas je bilo govora i o vrlo nesavjesnim građanima koji lože sve i svašta i time zagađuju okolinu. Na inicijativu Grada Tuzla Vlada TK nedavno je utvrdila prijedlog izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima, gdje su previđene visoke novčane kazne za svakoga ko ima uslove za priključenje na daljinsko grijanje, a odbija to da učini,

Takvi se moraju priključiti, jer nemaju pravo zagađivati okolinu. Takvi subjekti često spominju kako im je daljinsko grijanje skupo, a najeftinije je u BiH i šire. Mjera se odnosi na one koji imaju više od 200 kvadratnih metara stambenog ili poslovnog prostora.

Sredstva naknade od TE za kvalitetu života

Na primjedbe pojedinih građana i opozicionih stranaka u Vijeću da se sredstva od nakande za rad Termolektrane (godišnje oko 5 miliona KM) troše na razne stvari, a ne isključivo za problem rješenja aerozagađenja, gradonačelnik Tuzle je rekao da su to sredstva za poboljšanje kvaliteta života građana i nije tačno utvrđeno kako ih treba trošiti, te da se o tome odlučuje na Vijeću, odluku ne donosi on.

Aerozagađenju će biti posvećen tematski dio sjednice Gradskog vijeća Tuzla koja će se održati sutra (23. januara 2018.).

Za one koji koje zanima donosimo tekst Zakona koji je na snazi od 2015. godine:

ZAKON O IZDVAJANJU I USMJERAVANJU DIJELA PRIHODA PODUZEĆA OSTVARENIH RADOM TERMOELEKTRANA

I. PREDMET ZAKONA

Članak 1.
Ovim zakonom se utvrđuju obveznici, visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana i korištenjem prostora i infrastrukture na kojem se nalaze instalacije, objekti i postrojenja za proizvonju električne energije odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja.

Članak 2.
Javna poduzeća i druge pravne osobe, koje ostvaruju prihod radom termoelektrana, dužni su za prostore na kojima su izgrađene termoelektrane ili na kojima se nalaze instalacije za
proizvodnju električne energije, odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja, plaćati novčani iznos naknade jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) u Federaciji Bosne i Hercegovine sukladno odredbama ovog zakona.

Članak 3.
Naknada iz članka 2. ovog zakona uplaćuje se u proračun općine, odnosno grada, na čijem području se nalaze termoelektrane, instalacije ili zemljište na kojem se vrši odlaganje
šljake, pepela i sličnog otpada, kao i deponije uglja.

Članak 4.
(1) Naknada iz članka 2. ovog zakona iznosi 0, 0015 KM po kilovatsatu (kWh) proizvedene električne energije.
(2) Visina naknade iz stavka 1. ovog članka procentualno se usklađuje sa svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje nadležno regulatorno tijelo za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine i primjenjuje se od dana povećanja odnosno, smanjenja cijene električne energije.

Članak 5.
(1) Javno poduzeće ili druga pravna osoba iz članka 2. ovog zakona, utvrđuje naknadu na temelju ukupno proizvedenih kilovatsati (kWh) za protekli mjesec tekuće godine.
(2) Naknada se obračunava za protekli mjesec najkasnije do desetog u tekućem mjesecu, a plaćanje se vrši do petnaestog u mjesecu.
(3) Konačan obračun naknade vrši se do 31. siječnja za prethodnu godinu i vrši se konačna isplata za ukupno proizvedenu električnu energiju za prethodnu godinu.

Članak 6.
Sredstva ostvarena po temelju ovog zakona vode se na posebnom računu proračuna općina, odnosno grada, i koriste se namjenski za poboljšanje životnih uvjeta građana, a naročito za:
- financiranje ili sudjelovanje u financiranju projekata iz oblasti zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i sl.
- izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnju objekata za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života (vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi, mostovi, zdrastveni objekti i oprema i sl.)
- financiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj.


II. UPRAVNI NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA

Članak 7.
(1) Upravni nadzor, koji obuhvata i inspekcijski nadzor, nad provedbom ovog zakona vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovog članka naročito se odnosi na kontrolu obračuna, izdvajanje i uplatu naknade sukladno odredbama ovog zakona.

III. KAZNENE ODREDBE

Članak 8.
(1) Novčanom kaznom od 10.000, 00 KM do 70.000, 00 KM kaznit će se za prekršaj obveznik plaćanja naknade iz ovog zakona:
- ako ne plati naknadu iz članka 4. ovog zakona,
- ako ne utvrdi naknadu na način iz članka 5. ovog zakona.
(2) Novčanom kaznom od 500, 00 KM do 5.000, 00 KM kaznit će se i odgovorna osoba obveznika plaćanja naknade za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.



S.M.

Priredio(la):