TUZLANKE I TUZLACI

23.02.2005.
Nesim TahiroviŠ
Slikar je rodjen u Tuzli. Djela su mu, kako sam kaze: TUTNJAVA koju nosi u sebi kao naslijedje svojih otaca, pradjedova i svih dobrih ljudi s bosanskog tla. U svojim reljefnim slikama umjesno ujedinjuje religije, preplice simbole, kombinira materijale i posebno naglasava boje. Dominantni srebrni sjaj lima umjetnika ocarava poput Bosne Srebrene koju naziva Bozjom ljepotom.

Slikarstvo je studirao kod profesora Koste Hakmana, zastupnika emotivnog i intimistickog slikarstva. Tahiroviceva djela iako nisu pod izravnim Hakmanovim utjecajem, takodjer odisu snaznom osjecajnoscu.

Reljefne slike djeluju impresivno, gotovo opsjenjujuce. To je omnibus uznemirenih formi, izmastanih oblika, izvedenih u materijalu kojim se jedino ovaj slikar koristi: u obradjenim aluminijskim plohama, nanesenim na drugi materijal i sa apliciranim formama izvedenim, ponovo u drugom materijalu - najcesce drvetu. Nesim Tahirovic ne slika svoje slike, on ih kuje, uoblicava udarima, utiskivanjima ili zakivanjima.

Ako prihvatimo da se u slikarstvu Nesima Tahirovica zrcali dah narodne umjetnosti, moramo, odmah poslije toga, priznati da je ta umjetnost dozivjela i temeljito preoblikovanje, da je sintagmatika narodnog duha smjerena modernim sintaksickim formama, jeziku koji se koristi modernim vokabularom, bez deskripcije i sirokih narativnih pasaza, bez preuzimanja, dakle, vec gotovih formulacija iz covjekovog zivotnog prostora, vec je trazenje onih formi koje bi dosezale do skrivenih prostora nase pritajene svijesti da bi se dosegnula ona istina koja bi imala znatno punije znacenje od onih trenutacnih nasih preokupacija koje se ne udaljuju od jednokratne upotrebe, efemerija koje se ne mogu projicirati u prostor punije istine o covjeku i njegovoj istini u ovome svijetu.

Drvo (katkada i pluta) i aluminijske ploce su osnovni slikarski materijal. I rijetko se kad oni pojavljuju u svojoj sirovoj materijalnosti - oni bivaju, na svoj nacin, obradjeni: drvo se, nakon njegovog prevodjenja u dati oblik, premazuje odredjenom bojom koja se krece od boje ugasenog plamena do tamne ogorjelosti, aluminijska ploca se takodje ogorjeva ili se obradjuje dotle dok se ne dobije izvjesni bojeni tonalitet, potom se obrezuje prema formama izradjenim prethodno u crtezu, a onda se izrezane linije pojacavaju, cine ekspresivnijim, zakivcima koji se utiskuju u aluminijum duz izrezanih linija.

Reljefnim slikama Tahirovic sazima proslost i materijalizira posebnosti bosanskog mentaliteta. Radovi su mu isprepleteni motivima razlicitih kultura, religija i znamenja, a unutar zadane granice odmjereno komponira likove i svima ostavlja dovoljno slobode. Slobode gledanja, cudjenja, tumacenja, poistovjecivanja i, dakako, uzivanja.





Izvor: casopis Most, http://www.ddh.nl/org/poo/bsh/kulturni/bibliote.htm

Priredio(la): S.M.