TUZLARIJE - VREMEPLOV

01.04.2005.
KORZO – Srce grada

Korzo u Tuzli, 1908.godine
Na ovom crtežu prikazano je Tuzlansko Korzo, dio Glavne ulice (Bienerhgasse) koje je sve do šesdesetih godina bilo popularno šetalište građana Tuzle. Korzo se nalazilo u centru grada gdje su veoma značajni javni upravno-administrativni, hotesko-ugostiteljski, poslovno-trgovački, stambeni i drugi objekti.

Korzo se protezalo do Šusterove palate od Filipovića trga u dužini od oko 200m. Na ovoj dionici naslonjeni jedan na drugi, sa lijeve i desne strane, nizali su se slijedeći objekti: Šusterova palata, hotel „Maks“, kino “Koleseum“, Okružni sud, hotel Bristol, nekoliko radnji, stambene zgrade, Filipovića trg i dr. Na ovom crtežu u prvom planu su dva veoma značajna objekta, Okružni sud (lijevo) i hotel „Bristol“(desno).

Zgrada Okružnog suda izgrađena je 1905.godine. Za ovu instituciju vezana je poduga sudska i pravosudska istorija Tuzle i regije u periodu Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske i socijalističke Jugoslavije. Nalazeći se u zoni slijeganja terena 1974.godine srušen je prvi sprat i visoko prizemlje, a u podrumu otvoren veoma popularni restoran „Stari gurman“. Nešto kasnije srušen je i ovaj podrum. Na prostoru nekadašnjeg Okružnog suda danas je parkovska površina.

Tuzlanski hotel “Bristol“ bio je jedan od najmodernijih i najljepših hotela koji su za vrijeme Austrougarse izgrađeni u Bosni i Hercegovini. Ovaj hotel je u to vrijeme bio jedan od najvećih zdanja u Tuzli. Izgrađen na tri sprata, hotel „Bristol“ je imao prostrane i lijepo opremljene sobe, lift, kafe-salu sa muzikom i salu za ručavanje, ljetnu baštu, kvalitetnu hranu, dobro piće i ljubaznu poslugu. Hotel „Bristol“ je bio dugo godina središte javnog i kulturnog života Tuzlaka. Zbog slijeganja terena na kome se nalazio porušen je 1960.godine. Na prostoru nekadašnjeg hotela „Bristol“ danas je centralni gradski park.


Početkom 18.stoljeća za vrijeme turske uprave završena je izgradnja gradskog zida u Donjoj Tuzli (Tuzla).
Tuzlanski gradski zid je bio kružnog oblika sa četiri ulazne kapije: Stara, Džindića, Jalska i Poljska. Nakon uspostavljanja austrougraske uprave u Tuzli (1878.godine), izgrađen je detaljni urbanistički plan budućeg grada Tuzle, a zatim se pristupilo inenzivnoj izgradnji industrijskih, javnih, školskih, stambenih, vjerskih, zdravstvenih i drugih objekata, trgovačkih i zanatskih radnji, ulica, trgova, mostova, parkova i dr.

Krajem 19.stoljeća varoš Donja Tuzla prerasta u razvijen i lijep evropski grad. Na prostoru porušene Poljske kapije (današnje Kapije) u samom centru grada, nastao je omanji gradski trg na kome se ukrštala Glavna i šest sporednih gradskih ulica. Ovaj trg je dobio ime po baronu Josifu Filipoviću, austrougraskom generalu (Filipović Plac). U skolopu ovog trga izgrađeni su brojni objekti u kojima se nalazile trgovačke i zanatske radnje, mekteb, kafane i dr. Sa prestankom austrugraske uprave, ovaj trg nosio je različite nazive. Danas se ovaj prostor jednostavno zove Kapija. Sa ovog prostora polazilo je gradsko šetalište Korzo.



Početak šezdesetih, zanimljivo je da sva vozila imaju republičku registraciju s ćiriličnim pismom
Od Kapije pa do kina „Proleter“ svojevremeno je vrio život, naročito u večernjim satima i nedjeljama. Gotovo kao ovaj defile “Živio Prvi maj“ ili sletska povorka s početka pedesetih. To je bila oaza popularnog tuzlanskog korzoa, na kome su se momci i djevojke susretali pogledima, sanjarili, upoznavali, uzdisali, čavrljali, sve tamo – vamo, vamo – tamo, pa ukrug. Poneki bi uporno stajali na uglovima trotoara, kibicovali, a zatim, oko 21 sat, odlazili u kafane za ostatak noći. Jedna od takvih je druga zgrada s lijeve strane.


A onda je došlo doba kada je Korzo izgubilo i svoju funkciju i svoju draž. Tonjenje je učinilo svoje, Korzo i čaršija izgledali su sve jadnije, prestale su promenade, u tom dijelu grada više se nije ništa dešavalo a nekada bučno šetalište opustjelo bi već s prvim mrakom.

Ali, više nije tako. Danas je Korzo opet najpopularniji dio našeg grada. Sve zasluge što je Korzo ponovo postalo srce Tuzle pripadaju bivšem načelniku Selimu Bešlagiću. Zahvaljujući donacijama, staro čaršijsko jezgro je temeljito obnovljeno a dio grada koji je bio sinonim propadanja i bezperspektivnosti ponovo je oživio i zablistao punim sjajem.

Na kraju, evo i kako izgleda Korzo danas.


Autor: cupo

Autor: sunce

Autor: cupo

Autor: cupo

www.tuzlacafe.co.ba

Autor: cupo

Autor: cupo

Autor: click-me

Za prilog korišten kalendar autora Suada i Nihada Buljugića, fotografije uz komentar iz knjige Album zaboravljenih prizora autora Vitomira Pavlovića i Miroslava Hlubine, te par podataka iz knjige Tuzland autora Fatmira Alispahića

Priredio(la): sunce & admin