TUZLARIJE - VREMEPLOV

24.04.2005.
Katoličke škole
Katoličke skole imaju svoju povijest praktično koliko i sama Crkva, jer je srediste poslanja čovjek i sve ono sto ga čini plemenitijim, naprednijim, boljim i sretnijim. Tako su i prva opismenjavanja i skole nikle upravo u krilu Crkve. Nasi prostori kroz noviju povijest su pokušavali slijediti europske primjere, tako su prve skole, koje nisu bile vjerske, nastajale uglavnom pod vodstvom vjerskih zajednica. U BiH i u sadasnjim granicama gotovo svi veći gradovi pa i sela imali su takve skole. Npr. u Tuzli je započela s radom skola pod vodstvom časnih sestara jos davne 1883. Prema pisanoj dokumentaciji i svjedočenju starijih, bile su dobro organizirane i kvalitetne skole. Dolaskom komunista na vlast poslije drugog svjetskog rata, sve te skole su zatvorene a imovina oduzeta.

Osamostaljivanjem BiH-e kao suverene države stvorili su se uvjeti za ponovno otvorenje tih skola. Međutim, doživjeli smo teski i nepravedni rat koji je ostavio nemjerljive posljedice na svakom području. Tako je Vrhbosanska Nadbiskupija jos u ratu željela obnoviti bogatu tradiciju skolstva i na taj način pomoći u izgradnji ove mlade države ulažući sredstva i iznad svojih stvarnih mogućnosti, u dobro odgojenu i skolovanu mladost koja je najsigurnija budućnost svake države. Tako su otvoreni Centri u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Travniku, Konjicu i Žepču. Centar u Tuzli djeluje od 1995. u prostorijama, prvo skole Pazar, pa onda Masinske skole.

KŠC u Tuzli
Od ove skolske godine djeluje uz Opću gimnaziju i Osnovna skola koja broji 314 učenika. Svega zajedno imamo 560 učenika i 50-tak djelatnika, sto stalno sto honorarno uposlenih. Sto se tiče plana i programa skole pri Katoličkim skolskim centrima imaju svojih specifičnosti i polja rada kojima daju posebnu pozornost. Ta naglašena polja rada su jezično, informatičko i klasično. Tako u Osnovnoj skoli djeca od prvog Osnovne uče engleski jezik, a od petog do osmog i njemački jezik. U dobro uređenim kabinetima informatici se daje posebno mjesto. Uz vjeronauk kao izborni predmet u obje izučava se i povijest religja kao obvezan predmet. Još od 1994/95 imamo predmet odgoj za demokraciju kako bi se učenici već u klupama upoznali s temeljima demokracije i demokratskim vrijednostima. Nadalje pokusavamo kod učenika od početka razvijati ekološku svijest bez koje je osobni život, život zajednice i okoline siromasniji. Uz engleski i njemački jezik, u Gimanziji latinski jezik se uči u sve četiri godine. Sve ove dopune imaju za cilj približavanja naših škola europskim skolama i standardima. Zato u podnaslovu imaju naziv ˝Skole za Europu˝. Svjesni svoga početka i vremena u kojem živimo, ne gajimo iluzije da se preko noći mogu dogoditi reforme i nagle promjene, ali smo još dublje uvjereni da se one nikad neće dogoditi ako se nešto konkretno ne poslusa i uradi. Na svakom koraku čujemo da su promjene i inovacije imperativ. Sto se prije u njih krene, one će se prije i dogoditi. Uz preobilne planove i programe koje imamo inovativni je zahtjev: učenje putem istraživanja i otkrivanja uz poticanje kreativnosti divergentnog misljenja. Jer značajnije je učenike naučiti učiti, tražiti i odabirati informacije negoli učenje svoditi na opetovano bubanje i uskladistavanje velikog broja informacija. Skola kojoj težimo trebala bi biti mjesto radosti, spoznavanja i optimalnog razvoja svakog učenika, gdje se uči bez straha putem druženja, komuniciranja i suradnje svih subjekata. U takvoj skoli bi vladalo zadovoljstvo učenika, učitelja i roditelja te njihov upečatljiv utjecaj na skolu, a sve sto se radi i mijenja u takvoj skoli vrijedno je truda i napora jer je za boljitak učenika. Nasi učenici, roditelji i ovi napaćeni prostori to konačno i zaslužuju.

Priredio(la): tuzlarije/kšc