Saopštenje Udruženja za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji “Fenix”
Mentalni poremeæaji pogaðaju ljude svih uzrasta, svih kultura neovisno o njihovom socijalno-ekonomskom statusu. Depresija zauzima èetvrto mjesto u onesposobljenju ljudi, a uskoro æe biti drugi vodeæi faktor onesposobljenja širom svijeta. Više od 450 miliona ljudi pati od nekog mentalnog poremeæaja, a samo pola njih dobije pomoæ koju treba. Mnoge nerazvijene zemlje imaju jednog ili dva psihijatra za sveukupnu populaciju, dok mnoge razvijene zemlje imaju službe mentalnog zdravlja izolovano od sistema primarne zdravstvene zaštite usmjeravajuæi na mentalno zdravlje i mentalnu bolest manje pažnje, manje novca, smanjujuæi alterntivne moguænosti njege i s malo ili bez ikakve povezanosti sa sveukupnom zdravstvenom brigom za osobu.
Mentalno i zdravstveno stanje su uzajamno povezani i zbog toga poboljšanje brige za osobe sa mentalnim poremeæajima zahtijeva usku saradnju mentalno zdravtsvene i opšte zdravstvene njege.
U Bosni i Hercegovini, iako reformom službi mentalnog zdravlja, u primarnu zdravstvenu zaštitu su formalno ukljuèeni centri za mentalno zdravlje, suštinski oni nisu integrisani u primarnu zdarvstvenu zaštitu na naèin koji bi zadovoljio potrebe osoba s duševnim smetnjama.
Zato smatramo da VRIJEME JE da proklamirana politika mentalnog zdravlja bude i realizirana, da saèinjena Strategija politike mentalnog zdravlja F BiH bude usvojena i primjenjena, da ljekari porodiène medicine budu više senzitivni za probleme osoba s
mentalnim poremeæajima, da pozitivna lista lijekova ne bude diskriminirajuæa u odnosu na osobe s duševnim poremeæajima, da porodièni ljekar i psihijatar rade zajedno nudeæi pacijentu najveæi moguæi nivo njege i brige, da pacijent s mentalnim poremeæajima bude tretrian u odnosu na sve njegove zdravstvene aspekte, da u fokusu doktora bude osoba kao individua sa svim fizièkim, psihièkim, socijalnim, religijskim i duhovnim potrebama, a ne samo njegov mentalni poremeæaj.
Vrijeme je da barijere kao što su nedovoljan interes zdravstvenih radnika za mentalne poremeæaje, stigma, nedovoljna educiranost zdravstvenih radnika o mentalnim poremeæajima, administrativne barijere u organizaciji sistema primarne zdravstvene zaštite, barijere u politici zdravstvene zaštite, finansijske barijere i druge budu prepoznate, imenovane i da budu zajednièkim aktivnostima nas korisnika, graðana, zdravstvenih radnika, psihijatara, i onih koji su odgovorni za politiku zdravstvene zaštite i politiku mentalnog zdravlja uklonjene.
Ovim pozivamo sve graðane Tuzlanskog kantona i sve graðane Bosne i Hercegovine da se ukljuèe u akciju suštinskog a ne formalnog integrisanja mentalnog zdravlja u opšti sistem zdravstvene zaštite.
Vrijeme je da o svom mentalnom i fizièkom zdravlju, o svom socijalnom i duhovnom blagostanju poènemo se brinuti sami i da poènemo aktivno uèestvovati i djelovati u kreiranju politike mentalne i zdravstvene zaštite.
Prestanimo biti pasivni primatelji zdravstvenih usluga onakvih kakve nam se nude, uèinimo svojom akcijom da one budu kvalitetnije i sveobuhvatnije.
Uloga primarne zdravstvene zaštite u smanjenju stigme i diskriminacije osoba sa duševnim poremeæajem.
Èlanovi Udruženja za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji ½Fenix½ Tuzla u okviru obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja danas su u Tuzli organizovali okrugli sto o temi ½Uloga primarne zdravstvene zaštite u smanjenju stigme i diskriminacije osoba sa duševnim poremeæajem½.
Prema rijeèima predsjednika Udruženja za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji ½Fenix½ Tuzla Vahida Ðuloviæa cilj je srušiti administrativne barijere u organizaciji sistema primarne zdravstvene zaštite i da ljekari porodiène medicine budu više senzitivni za probleme pacijenata sa mentalnim poremeæajima. ½Pozivamo sve graðane Tuzlanskog kantona da se ukljuèe u akciju suštinskog, a ne formalnog integrisanja mentalnog zdravlja u opšti sistem zdravstvene zaštite½, izjavio je Ðuloviæ.
Najveæi problemi u službama porodiène medicine
Mentalno i zdravstveno stanje su uzajamno povezani i zbog toga poboljšanje brige za osobe sa mentalnim poremeæajima zahtijeva usku saradnju mentalno zdravstvene i opšte zdravstvene njege. ½Reforma mentalnog zdravlja u BiH ide jako sporo. Strategija politike mentalnog zdravlja na podruèju Federacije BiH još uvijek nije usvojena. Èinjenica je da centri za mentalno zdravlje daju sve od sebe kako bi pružili što bolje uslugu duševnim bolesnicima, meðutim javlja se i mnogo problema. Najveæi problemi se javljaju u službama porodiène medicine.½, rekao je pedagog-psiholog Eldin Isabegoviæ.
Neophodna veæa senzitivnost ljekara
Kako navode u Udruženju za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji ½Fenix½ Tuzla neophodna je veæa senzitivnost ljekara za probleme osoba sa metalnim poremeæajima, da pozitivna lista lijekova ne bude diskriminirajuæa u odnosu na osobe sa duševnim poremeæajima, da porodièni ljekar i psihijatar rade zajedno nudeæi pacijentu najveæi moguæi nivo njege i brige, da pacijent s mentalnim poremeæajima bude tretiran u odnosu na sve njegove zdravstvene aspekte, te da u fokusu doktora bude osoba kao individua sa svim fizièkim, psihièkim, socijalnim, religijskim i duhovnim potrebama, a ne samo njegov mentalni poremeæaj.
U Bosni i Hercegovini, iako reformom službi mentalnog zdravlja, u primarnu zdravstvenu zaštitu su formalno ukljuèeni centri za mentalno zdravlje, suštinski oni nisu integrisani u primarnu zdravstvenu zaštitu na naèin koji bi zadovoljio potrebe osoba sa duševnim smetnjama.
½Na tim porodiène medicine u Tuzlanskom kantonu doðe od 1.800 do 2.000 graðana. Od tog broja od èetiri do 14 posto kreæe se uèestalost problema pacijenata sa mentalnim poremeæajima, što je statistièki slièno podacima drugih zemalja. Mi u porodiènoj medicini smo zainteresirani da ovoj osjetljivoj populaciji posvetimo dužnu pažnju u pogledu komunikacije, a i brigu ne samo za njihovo psihièko, veæ i za tjelesno zdravlje½, rekla je specijalistkinja porodiène medicine prof. dr. Samira Herenda i dodala:½ Uvidjela sam da pacijenti više nemaju toliki problem u otvaranju i prièanju o svojim psihièkim problemima. Na nama je da uspostavimo dobar odnos i dobru saradnju½.
Sa okruglog stola je poruèeno da je vrijeme da proklamirana politika mentalnog zdravlja bude i realizirana, da saèinjena Strategija politike mentalnog zdravlja Federacije BiH bude usvojena i primijenjena, da ljekari porodiène medicine budu više senzitivni za probleme osoba sa mentalnim poremeæajima. Mentalni poremeæaji pogaðaju ljude svih uzrasta i kultura neovisno o njihovom socijalno-ekonomskom statusu.
Povodom 8.marta èlanovi Udruženja za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji TK „Fenix“ postavili su prodajni štand na Korzu.
Ovo Udruženje radi veæ deset godina i njegova osnovna namjena je poboljšati meðusobnu podršku, alternativne naèine preživljavanja krize, sudjelovati u oblikovanju politike mentalnog zdravlja na prostoru na kojem djeluje, evoluirati rad bitnih medicinskih i socijalnih ustanova, te pobrinuti se za poveæanje kvaliteta života osoba koje su oznaèene kao "duševni bolesnici".
Udruženje ima 140 èlanova, od kojih je stalno aktivno 15-20 èlanova. Imaju razlièite vrste radnookupacione terapije i svako na svoj naèin pokazuje kreativnost i talenat. Proteklih mjeseci vrijedno su radili te su na štandu na Korzu izložili ukrasne zdjele,ovale, èaše, vaze, unikatni nakit, svilene marame i kravate. Cijene svih proizvoda su prihvatljive a kupovinom unikatnih radova pomažete aktivnosti Udruženja “Fenix”.
- Jedan od bitnih segmenata rada našeg Udruženja je da dokažemo lokalnoj zajednici da naši èlanovi ipak vrijede i da se razbiju predrasude o ovoj populaciji.Rukotvorine i radove prodajemo po simboliènim cijenama, tako da je ovo jedinstvena prilika da obradujete nekoga sa neobiènim poklonom za 8.mart – rekao je za Tuzlarije Alija Muratoviæ, jedan od èlanova Udruženja “Fenix”.
Štand na Korzu biæe postavljen do 09.03.2010.godine.
Meðusobna saradnja službi za mentalno zdravlje u zajednici
Udruženje za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji TK „Fenix“, uz podršku Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona, danas su organizovali okrugli sto na temu „Meðusobna saradnja službi za mentalno zdravlje u zajednici“. Cilj okruglog stola je da se unaprijedi kvalitet saradnje meðu službama koj se brinu o mentalnom zdravlju, da bude na veæem nivou i da se pokrene inicijativa za potpisivanje protokola o uzajamnoj saradnji. Dosadašnja praksa pokazala je da je nivo saradnje nedovoljan.
Doc.dr. Esmina Avdibegoviæ, struèni saradnik u Udruženju „Fenix“ govorila je o znaèaju današnjeg okruglog stola
- Mislim da je ovo dobra inicijativa Centra za pomoæ u duševnoj nevolji TK „Fenix“ da se napravi jedan ovakav okrugli sto na kojem smo razgovarali kako i na koji naèin službe koje se brinu o mentalnom zdravlju saraðuju. Tu se npr podrazumijevaju centri za mentalno zdravlje, socijalni rad, psihijatrijske ustanove, primarne i zdravstvene službe. Potrebno je ostvariti dobru meðusobnu saradnju svih navedenih službi, kako bi se unaprijedilo mentalno zdravlje stanovništva i kako bi se poboljšalo lijeèenje osoba koje veæ imaju narušeno mentalno zdravlje.
Okruglom stolu prisustvovala je i potpredsjednica Federacije BiH Spomenka Mièiæ koja je kazala
- Moram da naglasim da je „Fenix“ udruženje koje na najbolji naèin pokazuje da lica sa duševnim smetanjama mogu biti ravnopravni èlanovi društva. Veæ nekoliko godina pokazuju da kroz saradnju nevladinih organizacija poput „Fenixa“ sa vladinim organizacijama i drugim institucijama koje su zadužene za promociju mentalnog zdravlja mogu postiæi izuzetne rezultate. Saradnja bi trebala biti više finansijski potpomognuta od strane nadležnih ministarstava. Na problem mentalnog zdravlja ne smijemo da budemo ravnodušni , a posebno mi politièari moramo da se približimo ovom problemu i da dadnemo svoj doprinos.
- Mi æemo inicirati potpisivanje protokola o saradnji kako bi korisnici dobili što bolju uslugu u lijeèenju i informisanju o mentalnom zdravlju. Udruženje „Fenix“ u zadnje vrijeme pokušava zajedno sa Psihijatrijskom klinikom da ostvari što bolju saradnju, te smo uz pomoæ doc.dr. Esmina Avdibegoviæ, šef Odjeljenja za traumatske stresne poremeæaje UKC-a Tuzla, uspjeli da uspostavimo jedan vid saradnje. U buduænosti planiramo da se baziramo na teže oblike duševnih bolesnika, da pratimo njihov oporavak od momenta prijema na psihijatriju do ponovnog ukljuèivanja u zajednicu – rekao je Vahid Ðuloviæ, predsjednik Udruženja za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji TK „Fenix“.
Moderator okruglog stola bila je gospoða Ernesa Mešiæ.
Otvorena izložba radova korisnika dnevnog centra Udruženja Fenix
U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Udruženje za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji TK “Fenix” priredilo je prodajnu izložbu art radova èlanova ovog udruženja. Clj je skrenuti pažnju šire društvene zajednice na potrebu promocije i zaštite mentalnog zdravlja, na njegu i lijeèenje oboljelih, potrebu smanjenja stigmatizacije i rasporostranjenih predrasuda, te da se pokaže šta se postiže u ovom Udruženju.
Udruženje za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji Tuzlanskog kantona "Fenix" TK pravo je mjesto za ostvarenje svih navedenih ciljeva i veæ desetu godinu zaredom domaæin je izložbe radova polaznika resocijalizacijske grupe.
- Svi radovi su proizvodi sa radno-okupacione terapije. To jedna od terapija koja omoguæava resocijalizaciju, psihosocijalnu podršku, te se pokazalo da smanjuje potrošnju lijekova i sl. Svi radovi su nastali u proteklih godinu dana – rekao je Nenad Periæ, kordinator na projektu UNDP-a.
Na izložbi se mogu pogledati radovi nastali na kreativnim likovnim radionicama, zatim eksponati izraðeni u stolarskoj radionici, slikanje na posuðu i još mnoga toga.
Jedan od èlanova Udruženja “Fenix” je i slikar Siviæ Adnan koji nam je rekao nešto više o svom radu.
Slikarstvom se intenzivno bavim zadnjih dvadeset godina. Slobodno vrijeme provodim u centru i radim kao slikar i edukator. Postao sam vrsni edukator za naše korisnike i nastojimo da realiziramo što više projekata, a sve u cilju poboljšanja mentalnog zdravlja korisnika. Pored Tuzle, do sada smo realizirali i nekoliko projekata na podruèju Doboja, Zenice i drugih gradova u našoj državi. Moje slike su apstraktnog karaktera, radno okupacionu terapiju sprovodim u koloritu, a prisutna su i odstupanja od standardnog stila što možete vidjeti na mojim fotografijama.
Izložba ostaje otvorena nekoliko narednih dana i prodajnog je karaktera. Kupovinom izloženih eksponata pomažete rad UG “Fenix”. Udruženje se nalazi u Ulici Izeta Sarajliæa broj 20 (prema Klinici za srce).
U organizaciji Udruženja za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji TK “Fenix”danas je u Hotelu Tuzla otvorena izložba radova uèesnika iz Banja Luke,Brèkog i Tuzle, u sklopu projekta „ Pomirenje i podrška za žrtve rata“, koji se realizuje pod pokroviteljstvom UNDP-a. Cilj projekta je spojiti žrtve rata iz Banja Luke, Brèkog i Tuzle te stvoriti zajednièku “nit” za meðusobno konverzaciju, a ova izložba je dobar osnov za put ka pomirenju.
"Ukupno smo održali 21 radionicu, dva okrugla stola, a danas je završna izložba na kojoj smo izložili oko 500 radova. Svi radovi su proizvodi sa radno-okupacione terapije. Na ovaj naèin želimo da pokažemo koliko su uèesnici u ovom projektu sposobni da i dalje sudjeluju u zajednici i da joj doprinesu", rekao je Nenad Periæ, psiholog u Udruženju za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji TK “Fenix”.
Uèesnici radionica su zaista uèinili ono što se od njih oèekivalo. Prešli su osnovne, zajednièke teme izrade slika i raznih proizvoda od tkanine i drveta na teme prošlosti. Kroz razgovoru su shvatili da ne postoje krivci veæ samo žrtve i da je najbolje pustiti prošlost i pomiriti se, jer život ide dalje.
Bego Mehèiæ, èlan "Fenixa", predstavio se sa nekoliko crteža.
- Ja sam ratni vojni invalid, razbolio sam se poslije rata, a zatim sam se uèlanio u “Fenix”. Èlanstvo u udruženju mi je dosta pomoglo što se tièe mog mentalnog zdravlja, a kroz ovaj projekat stekao sam i nove prijatelje iz Banja Luke, Brèkog i ostalih gradova BiH. Uspjevamo lijepo da se družimo i saraðujemo, dok oèekujemo pomoæ i od politièara, odnosno da se svi ujedinimo oko jedne plemenite ideje, a to je pomirenje i meðusobna saradnja. Možemo halaliti ali ne moramo zaboraviti – istakao je Mehèiæ.
Radno-okupaciona terapija je jedna od osnovnih aktivnosti koje se obavljaju u UG “Fenix”. Ovaj oblik terapije se pokazao kao jedan od najboljih pristupa za pružanje podrške korisnicima usluga mentalnog zdravlja, uz sve ostale prednosti ovog oblika terapije. Svi izloženi radovi mogu se kupiti UG “Fenix” koje se nalazi u Ulici Izeta Sarajliæa broj 20 (prema Klinici za srce).
Èlanovi Udruženja za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji TK ''Fenix'' danas su u Tuzli organizovali “Paradu za mentalno zdravlje”, u okviru obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Po rijeèima Vahida Ðuloviæa, predsjednika Udruženja za uzajamnu pomoæ u duševnoj nevolji TK “Fenix”, cilj parade je promocija potrebe za širenjem svijesti o znaèaju mentalnog zdravlja u zajednici. “U mentalno zdravlje treba ulagati, ne samo novèano nego i zapošljavanjem profesionalnog osoblja u centrima za mentalno zdravlje. Potrebno je ostvariti dobru meðusobnu saradnju svih koji se bave ovom problematikom, kako bi se unaprijedilo mentalno zdravlje stanovništva i kako bi se poboljšalo lijeèenje osoba koje veæ imaju narušeno mentalno zdravlje.”, rekao je Ðuloviæ dodavši da je zadovoljan reakcijom graðana Tuzle, koji su im pružali podršku tokom šetnje. U sklopu akcije, na nekoliko lokacija u gradu, dijeljeni su edukativni materijali s informacijama o mentalnom zdravlju, dok su èlanovi "Fenixa" putem transparenata javnosti uputili poruke.
Svjetska Federacija za mentalno zdravlje (WFMH) i ove godine je pokrenula aktivnosti obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, pod jedinstvenim nazivom ''Uložimo u mentalno zdravlje''. Ova inicijativa svjetske Federacije za mentalno zdravlje sadržava èetiri kljuèna elementa, jedinstvo, vidljivost, prava i oporavak, koji, izmeðu ostalog, predviðaju da vlasti trebaju da vide znaèaj mentalnog zdravlja, da svi trebaju biti jedinstveni u akciji za mentalno zdravlje, rad na poboljšanju uvjeta za lijeèenje, kao i ljudskih prava duševno oboljelih, te omoguæavanje oporavka koji predviða socijalnu sigurnost i moguænost za rad.
Re: Udruž. za pomoæ u duševnoj nevolji ¨Fenix¨ 
