NEDAVNE slike predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina kako ljubi Kuran, svetu knjigu islama, na otvaranju džamije u Čečeniji uz prisutnost čečenskog lidera Ramzana Kadirova, izazvala je različite reakcije u zapadnoj javnosti.
Tako se moglo pročitati kako je to znak opadanja utjecaja ruskog vođe, koji je godinama slovio kao "zaštitnik kršćanstva", što god to značilo. S druge strane, to se vidi kao gesta ruskog predsjednika i uvažavanje velikog broja građana Ruske Federacije islamske vjeroispovijesti, kao i poruka arapskom svijetu o religijskoj uključivosti.
Dok upravo u zemljama Europske unije zbog povećanog broja izgreda koji se povezuju s migrantima iz islamskog svijeta raste netrpeljivost domicilnog stanovništva prema migrantskoj populaciji islamske vjeroispovijesti, predsjednik Ruske Federacije otvara novu džamiju i tako otvara brojna pitanja.
">
Islamisti u Rusiji
Na prvu bi se reklo kako je Ruska Federacija zaista zemlja u kojoj je islam dobrodošao i koja bi bila primjer zemlje u kojoj kršćani i muslimani žive skladno. No, situacija nije tako jednostavna. Ruska Federacija se također suočavala s raznim oblicima terorizma, i to upravo islamističkog.
Ove godine ih je bilo nekoliko. Najveća ugroza Ruskoj Federaciji dolazi od onih koji se u zemlju infiltriraju među stranim radnicima iz centralne Azije. U državama bivšeg SSSR-a postoje razne organizacije poput ISIL-K-a, koje upravo Kremlj vide kao glavnog neprijatelja.
">
No, ne treba zaboraviti ni Čečenske ratove devedesetih, koji su, osim što su bili ratovi u kojima su se Čečeni borili za neovisnost od Ruske Federacije, također imali i religijsku komponentu.
Također, u Ruskoj Federaciji postojalo je još sličnih terorističkih akcija koje su u sebi, osim separatističkog, nacionalnog elementa, sadržavale i religijsko-fundamentalističku komponentu. Osim što se, dakle, unutrašnja sigurnost Ruske Federacija narušava dolaskom islamista iz drugih država, također postoje i unutardržavni elementi s istim ili sličnim ciljevima.
Obračun s islamistima
Kremlj se godinama brutalno obračunavao s raznim grupama, pritom ne nužno zbog šovinističke potrebe isticanja nadmoći ruskog etnosa, odnosno borbi protiv manjina, kako se to često pogrešno na Zapadu prikazivalo, već zbog straha od separatizma i secesionizma.
Tako da Kremlj nije udarao na islam ili na određenu etničku grupu, nego na one elemente koji su zagovarali političku ili vojnu borbu protiv Moskve. To je često bilo povezano, pa se radikalni islam često detektiralo kao primarni problem za unutarnju sigurnost.
Također, unutar Ruske Federacije ne postoji sukob religija, barem ne u onoj mjeri u kojoj to postoji na Zapadu. Odnosno, ne postoji podčinjavanje jedne religije drugoj. Razlog tome jest dug period Sovjetskog saveza u kojem se svim vjerskim organizacijama jednako smanjivao i ograničavao rad, tako da nijedna vjerska institucija unutar Ruske Federacije ne može kriviti drugu zbog zaostajanja u razvoju ili sličnih problema.
Islam u Rusiji
Isto tako, upravo zahvaljujući Sovjetskom Savezu, islam u Rusiji jest dosta drugačiji u odnosu na onaj na Bliskom istoku. Mnogi građani Rusije, iako se izjašnjavaju kao muslimani, zapravo ne žive izričito po vjerskim običajima. Prema nekim dostupnim istraživanjima, tek nešto manje od polovice deklariranih muslimana živi strogo po vjerskim običajima. Situacija kod pravoslavnih vjernika je po tom pitanju još izraženija.
No, povijest islama na ruskom prostoru postoji i prije Sovjetskog Saveza. Islam se na području današnje Rusije pojavio još u sedmom stoljeću u povijesnom gradu Derbentu u današnjem Dagestanu. Raspadom Mongolske države u 14. stoljeću, nastajale su muslimanske države koje će neke milom, a neke silom s vremenom postati dio Ruskog Carstva.
">
U Ruskom Carstvu su postojali pokušaji pokrštavanja islamskog stanovništva u 18. stoljeću, ali je to dovelo do žestokog otpora. Također, dovelo je do toga da su neki narodi poput Inguša ili Čerkeza tek u 18. stoljeću primili islam. Katarina Velika je zatim 1773. godine usvojila povijesni dekret "o toleranciji svih religija". Nekoliko godina kasnije osnovana je i prva službena organizacija muslimana u Ruskom Carstvu.
Ruski islam
U Rusiji postoje različite grupe muslimana. Osnovna podjela jest na one koji su punopravni građani Ruske Federacije i na one, slično kao u Europi, koji su imigranti, odnosno koji su došli iz (najčešće) zemalja centralne Azije. Različite grupe muslimana se, naravno, razlikuju, kako u etničkom tako i u kulturološkom smislu. To znači da različite grupe na različit način prakticiraju islam.
No, postoji zajednički nazivnik među svim grupama, a to je ruski jezik. U Rusiji postoje muslimanski obredi na ruskom jeziku. Također, o islamu se raspravlja u akademskim krugovima na ruskom jeziku.
U 90-ima je Kuran preveden s arapskog na ruski zahvaljujući radu ruskih orijentalista i islamskih akademika. Dalje, u posljednjih tridesetak godina broj džamija u Ruskoj Federaciji se povećao čak 80 puta. U vrijeme raspada Sovjetskog Saveza na području Rusije bilo je tek stotinjak džamija, a danas ih ima preko 8000.
">
Međutim, postoji relativno bliska povijest koja pokazuje da postoje i problemi kada je u pitanju vjerska tolerancija. Recimo, u 2012. godini hiljade Moskovljana su izašle na ulice u znak protesta zbog podizanja još jedne velike džamije.
Kritika tadašnjih protestanata je bila usmjerena zapravo prema sve većem broju migranata u Moskvi, odnosno ljudima koji nisu državljani Ruske Federacije. U isto vrijeme, u Tatarstanu je u znak odmazde zbog moskovskih prosvjeda oštećeno sedam pravoslavnih crkvi. No, naknadno su tatarski muslimani uz isprike skupili novac da bi se te crkve obnovile.
Europska zemlja s najviše muslimana
Sličnih problema je bilo redovito kroz nedavnu prošlost, no Ruska Federacija je, uz jak sigurnosni aparat s jedne strane i razne činove širenja vjerske tolerancije s druge strane, uspješno prevladavala te probleme.
Danas je Ruska Federacija europska zemlja s najvećim brojem muslimana. Broj muslimana u Rusiji je između 14 i 25 milijuna, odnosno ne može se utvrditi točan broj.
No, neosporna je činjenica da se radi o iznimno velikom broju ljudi. Čelnik ruskih muslimana, muftija Rusije Ravil Gajnetdin, više puta je najavio da će do 2035. godine oko 30% stanovništva u Rusiji biti islamske vjeroispovijesti. Oprezniji demografi, s druge strane, umanjuju takve prognoze, smatrajući da će se demografska eksplozija na Kavkazu smanjiti, kao i priljev stranih radnika iz centralne Azije.
Putin pokušava pokazati savezništvo
Sve u svemu, to znači da će se mijenjati i strukture u svim društvenim institucijama, uključujući i vojsku. Isto tako, u trenutnoj političkoj garnituri političkog vrha ne postoji značajan broj muslimana. Svi široj javnosti poznati političari i politički lideri u Moskvi su više ili manje etnički Rusi.
Sama ta činjenica bi mogla pokazati da ipak Rusi nemaju dovoljno povjerenja u muslimansko stanovništvo. S druge strane, predsjednik Putin je iznio na svojoj službenoj stranici kako je 20% zaposlenih u avio industriji islamske vjeroispovijesti. Time Kremlj želi pokazati određenu vrstu povjerenja prema muslimanima jer se radi o posebnom sigurnosno osjetljivom području.
Jasno da je Kremlj ušao u tu spiralu nesigurnosti ratom u Ukrajini, zbog čega je unutarnja sigurnost Ruske Federacije znatno narušena. I ovaj čin predsjednika Putina i čečenskog vođe Ramzana Kadirova je pokušaj da se dodatno pokaže javnosti savezništvo Rusa i muslimana u Ruskoj Federaciji.
