TUZLARIJE - VIJESTIMečka nad Tuzlom Piše: Mirko Šagolj Mečka se, izgleda, priprema da (i) nad Tuzlom zaigra svoje završno kolo. Bilo je samo pitanje dana kad će rigidni nacionalisti, kojima su nacionalne podjele opsesija, udariti i na Tuzlu koja, po njihovim kriterijumima, nije dovoljno izdijeljena na nacionalne torove. Nije slučajnost da se istovremeno, po narudžbi iz Srbije, hapse ratni funkcioneri Tuzle i optužuju za ratni zločin i da se lansira teza o podjeli ovog grada na tri nacionalne općine. U Beogradu od početka maja u zatvoru leži ratni predsjednik Općinskog vijeća i član Kriznog štaba u Tuzli Ilija Jurišić, koji je uhapš en na Beogradskom aerodromu „Nikola Tesla“. On je osumnjičen za navodni zločin nad pripadnicima JNA u maju 1992. na Brčanskoj Malti u Tuzli. Pod istom optužbom, po zahtjevu srbijanskog Interpola, uhapšena su još trojica ratnih dužnosnika Tuzle - ratni predsjednik Općine Tuzla i današnji poslanik u Parlamentu BiH Selim Bešlagić i članovi Kriznog štaba Enver Delibegović i Budimir Nikolić. Njih je uhapsila domaća policija, ali su pušteni na slobodu i sad se o njihovom hapšenju vode ozbiljne političke rasprave. Indikativno je da poslanici iz Republike Srpske ne žele ni da prisustvuju sjednici Parlamenta na kojoj taj slučaj treba da se raspravi. U isto vrijeme Milorad Dodik, kao najjača politička ličnost RS, s jedne, i Dragan Čović, kao najjača politička ličnost među bh. hrvatskim nacionalnim strankama, s druge strane, malo-malo pa se nađu negdje na pola puta oko ideje stvaranja trećeg entiteta i federalizacije BiH. I jedan i drugi se zalažu za treći (hrvatski) entitet s tom razlikom da Čović, uz to, zagovara ideju da se Sarajevo kao glavni grad te njihove buduće trodijelne, federativne BiH proglasi distriktom. Svjestan je i Čović činjenice da bi Sarajevo bilo nemoguće podijeliti na tri nacionalna dijela, pa zagovara distrikt kao prelazno stanje do konačne podjele. A Dodik ne propušta priliku da „ohrabri“ Hrvate da se izbore za treći entitet. Ali, kako god okreneš, na putu do konačne podjele na tri entiteta i stvaranja federalne države, Tuzla se sa svojom ukupnom multietničkom filozofijom, politikom i strukturom pojavljuje kao veoma jaka prepreka. Tuzla je multietničnost u gotovo nemogućim uvjetima očuvala i u toku rata više nego ijedan grad u BiH, uključujući i Sarajevo. I to upravo sa Selimom Bešlagićem na čelu. Slijedeći Dodikov poziv Hrvatima da traže treći entitet, u Tuzli su se već pojavili i leci u kojima se od građana hrvatske nacionalnosti zahtijeva da „glasuju za općinu Soli“ koja bi obuhvatala dijelove četiri općine. Na ove očigledne nasrtaje na Tuzlu i njenu multietničnost za sada je reagirao jedino SDP Tuzle, i to saopćenjem u kojem upozorava javnost da HDZ i SNSD otvoreno govore o stvaranju nacionalnih općina u Tuzli, a da SDA šutnjom, zapravo, podržava podjelu. Na tvrdnju SDP da SDA šutnjom podržava podjelu, oštro je reagirao Općinski odbor SDA Tuzle saopćenjem u kojem se kaže - jedna općina, jedan grad na cijeloj teritoriji ... od toga nećemo odustati. Ako nacionalisti uspiju podijeliti i Tuzlu, tu bi bio i kraj cjelovitoj i multietničnoj državi Bosni i Hercegovini. Ali, ako su građani Tuzle, uz pomoć i međunarodne zajednice, odoljeli nacionalističkim nasrtajima u nemogućim ratnim okolnostima, mogu i danas. (Oslobođenje) |