TUZLARIJE - VIJESTIHotel ˝Tuzla˝ - Međunarodna konferencija ˝Pravne, političke i istorijske konsekvence haških presuda˝ U Kristalnog dvorani Hotela Tuzla održava se Međunarodna konferencija na temu "Pravne, političke i istorijske konsekvence haških presuda". Tuzla je domaćin brojnih zvanica. Program Konferencije pored svečanog dijela otvaranja podijeljen je u tri panela.  U uvodnom izlaganju Željko Knez između ostalog je rekao: - Zločini su počinjeni sa svih strana, na nekima više na nekima manje. Podržavam ovu konferenciju i smatram da svi koji su počinili bilo kakav zločin moraju odgovarati. Očekujemo od gostiju iz inostranstva da nam pomognu. Razočaran sam Haškim sudom, nije ispunio naša očekivanja. Odluke nisu ni pravedne ni pravične, na štetu su Bošnjaka i Hrvata. Zašto je to tako? Mnogi smatraju da Republika Srpska mora učiniti veći napor da bi se uklopila u Bosnu i Hercegovinu. Mnogi takođe smatraju da je RS nastala oružjem, agresijom, a sada su dosegli nivo da mogu donositi odluke. Recimo istinu, rješimo probleme bez obzira koliko to bilo bolno. Pružimo šansu našoj djeci i unucima da žive u miru.  Nakon Željka Kneza i rektor Univerziteta u Tuzli Đemo Tufekčić je pozdravio prisutne i rekao da je ogorčen jer se od žrtve traže ustupci. Mladi grade budućnost van granica svoje zemlje. Zamolio je prisutne da pomognu da mladi ostanu u zemlji u kojoj su se i školovali. Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, objasnio je prisutnima da je Tuzla grad u kojem žive 24 nacije, da ubistava zanovanih na nacionalizmu nije bilo ni u ratu. Dotakao se i slučaja Ilije Jurišića naglasivši da je to problem evropskog poretka koji je ugrožen. Potrebna je analiza svega što se događa. Proći će princip da se može napasti slabiji susjed, počiniti najteži zločini a onda pomoću medijske mašinerije pisati njima odgovarajući istinu - kazao je Iammović, poželivši dobrodošlicu gostima u Tuzli. U prvom dijelu tematske cjeline "Pravne konsekvence" moderator je bila Biljana Kovačević – Vučo, predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava Srbije, dok su uvodna izlaganja imali Dr. Joanna Korner, član bosanskog tima za tužbu Bosne i Hercegovine protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde i dr. Keith Doubt, University Wittenberg. - Danas ću govoriti o pravnim posljednicama međunarodnog suda u Hagu, takođe i o pravniom posljedicma u Rundi. Pravne posljedice su u činjenici da su počionici genocida bili procesuirani u Hagu, takođe govori se o konceptu zajedničke krivnje lidera genocida tako da se ni jedan ne može ograditi od svoje krivice. Hag je poslao neke tačke suđenja nazad u Bosnu i Hercegovinu da bi se to ovdje uradilo, tako da su se sve informacije vratile nazad u Bosnu i Hercegovinu, rekla je dr. Joanna Korner.
- Haške presude jesu važne, to spada u najvažnije nasljeđe Haškog tribunala, ostavljaju nam presude koje moraju da budu uvažene prilikom oblikovanja prošlosti i istorije. Problem nastaje kada javnost, žrtve, oni koji godinama prate šta se događa u sudnicama Haškog tribunala, imaju dilemu kako da prihvate i razumiju određene presude. Neke presude je teško žrtvama razumjeti, kao presudu vukovarskoj trojci, koja je izrečena juče. Ta presuda stavlja jednu čitavu pravnu zajednicu pred dileu kako postupati dalje ako imamo jednu presudu koja na neki način amnestira oficire bivše JNA. Kako će sad jedan sud za ratne zločine u Srbiji, iako je bilo spremnosti da se podigne optužnica, optužiti nekoga, nakon presude oficiru svima poznatom po izjavi "Oslobođen je grad" dok stoji na ruševinama Vukovara. Mislim da je to deo lošeg nasljeđa Haškog tribunala. Ova presuda je loš primer za domaće pravosuđe. Inače, pored tih manjkavosti, grešaka, mi moramo da priznamo, da nije bilo Haškog tribunala mi bismo još uvijek bili u krugu počinjenih zloćina, a da ne znamo kako da odgovorimo zbog nespretnosti vlada u regionu. Videli smo da ne samo taj, nego i Međunarodni sud pravde, različito gleda na to što se dešavalo u ratovima u Bosni i Hercegovini, prije svega u odnosu na nas i mnoge druge koji su detaljno, dokumentovano prikazali šta se dešavalo. Presudom Haškog suda rečeno da jedna država, Srbija, nije odgovorna za rat u Bosni i Hercegovini, a s druge strane da je jedan entitet odgovoran. Iako je svima jasno da taj entited (RS), da taj dio Bosne i Hercegovine bez pomoći Srbije ne bi mogao ništa uraditi. Ima nepravde ali opet ponavljam, da nije bilo Haga ne bi bile utvrđene mnoge činjenice koje predstavljaju prepreku preoblikovanja prošlosti. Govoreći o slučaju Ilije Jurišića, gospođa Kandić je rekla: - Potpuno je jasno da je slučaj Ilije Jurišića prije svega politički postavljen, da je drugačije, nadležni organi Srbije bi sve predali Bosni i Hercegovini. On nije državljanin Srbije, nema razloga da se on stavlja u postupak istrage u Srbiji, da se drži u pritvoru. Taj slučaj remeti ono što se postiglo u saradnji Kantonalnog tužilaštva Tuzle i Veća za ratne zločine Beograd. Vrlo važne činjenice koje pokazuju šta se dešavalo u opštini Zvornik biće utvrđene tom saradnjom, a onda imamo slučaj "Jurišić" koji se pokazuje čisto političkim. Pronađen je su jedan olakšavajući aspekt, a to je mogućnost saslušavanja svjedoka treba da se izvrši u Bosni i Hercegovini, pred sudom u Bosni i Herecegovini i time se ubrza istražni dio koji treba da rezultira činjenicama ima li odgovornosti ili nema. U drugom panelu tematske cjeline "Političke konsekvence", moderator je bila Andrea Feldman uz uvodna izlaganja Sonje Biserko i Dr. Ioannis Armakolas: Za sutra je zakazan treći panel, tematske cijeline nazvane "Istorijske činjenice". U programu Konferencije uključen je i obilazak grada, kao i posjeta Memorijalnom kompleksu Potočari. S.M. |
