TUZLARIJE - VIJESTI

02.10.2007.
Načelnik Jasmin Imamović govori za Oslobođenje
Mi smo žrtve tuđe obijesti


Tuzla danas slavi Dan oslobođenja. To je podsjećanje na drugi oktobar 1943, dan kada su antifašisti oslobodili grad i držali ga u svojim rukama četrdesetak dana. Tada je Tuzla bila najveći slobodni grad u kontinentalnom dijelu Evrope, koju je bila okupirala Njemačka. Takođe, u današnjem Oslobođenju je i poklon DVD, dokumentarac „Žrtva je krivac“. Oba pomenuta detalja su bila razlog za razgovor sa tuzlanskim gradonačelnikom Jasminom Imamovićem.

Borba protiv laži

•„Žrtva je krivac“ intrigantan naziv filma ili...?

Autori su mu dali ime, ali je u skladu sa stilom Tuzle, koja se uvijek istinom borila protiv laži, antifašizmom protiv fašizma i svjetlom protiv mraka. S obzirom na takav stil i opiranje silnicima, često moramo dokazivati da smo na pravoj strani, da smo žrtva obijesti drugih, a nekrivci za nečovječna djela. Tematika filma je situacija kada čovjeka, koji se branio, žele proglasiti krivcem.

•Kako jedošlo do toga?

Manipulacije i laži su često djelotvorne. Mašinerija ratnog zločinca Radovana Karadžića sačinila je krivične prijave za navodne ratne zločine nad vojnom kolonom u Tuzli protiv 66 Tuzlaka. Prijavu je režim u Beogradu, sa svim lažima u njima, preuzeo od Karadžićevih organa i na osnovu toga pokrenuo proces. Zbog toga Ilija Jurišić leži u beogradskom pritvoru lažno osumnjičen od Karadžića i Beograda, a sam Karadžić i Ratko Mladić slobodno hodaju Srbijom.

•Tuzlanske vlasti stalno ističu svoju antifašističku auru. Zašto?

Zato što je fašizam stalna opasnost, koja lebdi nad nama svima. Tuzlaci su svoju orijentaciju pokazivali i ranije, a i u novijoj istoriji – od drugog oktobra 1943.godine, na početku rata u BiH 1992.godine, tokom i nakon rata. Ovdje su uvijek pobjeđivale napredne snage, danas socijaldemokrati. U prošlom i ovom ratu Tuzlaci su bili pobornici suživota i tolerancije. Dali su značajan doprinos u borbi protiv fašističkih snaga. Kao opredijeljeni i dokazani antifašisti, ovdje su multietničke snage započele borbu protiv stratega okupacije i etničkog progona u Bosni i Hercegovini, koje su predvodili Milošević i generali bivše JNA. U ratu Tuzla nije bila mjesto etničkih progona, silovanja, logora, niti drugih civilizacijskih atavizama.

Svima treba jednakost

•Po mnogim ocjenama, Tuzla je i u BiH posebnost?

Zavisi kako je ko percepira. Generalno, u BiH neprekidno traje borba za jednakost svih građana. Međutim, vođstva tri naciona: Bošnjaka, Srba i Hrvata, smatraju da jednakost treba samo za njihove sljedbenike, dok drugi mogu biti obespravljeni. Mi smo zemlja krajnosti. Imali smo pretjerivanja u ateizmu, sada imamo i u teizmu, jer su jedni uvijek isključivali druge. U Tuzli ima zagovornika i isključivosti, ali su u prvomp lanu snage koje uvažavaju različitosti. Po tome grad jeste poseban. Prosječni Bosanci i Hercegovci su vijekovima takvi. Smatram da je Tuzla paradigma „razumne“ Bosne. Kada polarizovane i isključive snage prihvate različitosti i prava drugih, BiH će ući u mirnije vode. Tuzla je u njih već zagazila, poručuje Jasmin Imamović.

•Koji su rezultati Tuzle između dva jubileja?

Prošle godine smo imali restrikciju vode, koja je trajala četiri decenije, a sada je nema. Prošle godine su bili aktivni uzroci tonjenja grada, stari više od stoljeća, a sada toga nema. To su dvije istorijske referense. U strogom centru su nakon više decenija obnovljene fasade zgrada. Inače, za posljednje četiri godine smo na planu toplifikacije, uređenja vodotoka, proširenja javne rasvjete i izgradnje asfaltnih puteva uradili više nego u prethodne tri decenije. Od 2001. do ove godine u gradu je sagrađeno 402.216 kvadratnih metara stambeno - poslovnog prostora..., govori nam Jasmin Imamović, načelnik Tuzle.

Jasmin Imamović je jedan od najagilnijih gradonačelnika u BiH. Ove godine Evropsko udruženje menadžera mu je dodijelilo priznanje naj menadžera jugoistočne i srednje Evrope, radi doprinosa na stvaranju ambijenta za biznis, ukupan razvoj grada, turizam, kulturu... Dobio je i nekoliko evropskih priznanja za multikulturu i suživot...

(Vehid JAHIĆ - Oslobođenje)