TUZLARIJE - VIJESTI

15.01.2008.
Položeni vijenci na bistu Martina Lutera Kinga


Danas u 12 sati, u povodu obilježavanja američkog nacionalnog praznika, rođendana Martina Lutera Kinga, dobitnika Nobelove nagrade za mir, općinski načelnik Jasmin Imamović i prvi sekretar političkog odjela ambasade SAD-a u Sarajevu, gospođa Varnella Trim, položili su vijence na bistu Martina Lutera Kinga na platou kod zgrade “Jupiter”.



Ovom prilikom načelnik Općine Tuzla Jasnim Imamović je rekao:
- Rođendan je Martina Lutera Kinga, a to je prilika da se zahvalimo američkom narodu i Vladi za pomoć koju su nam dali kada je Bosni i Hercegovini bila najpotrebnija. Amerikanci su dokazano veliki prijatelji Bosne i Hercegovine.
Naša strategija odbrane ljudskih prava i sloboda je zapravo identična sa misijom koju je sprovodio Martin Luter King. Kao što ni mrak ne možemo pobijediti mrakom nego svjetlom, tako i mržnju nije moguće pobijediti mržnjom nego ljubavlju. Kao građanin svijeta, nobelovac, veliki čovjek, Martin Luter King ima bistu i u našem gradu.

Prvi sekretar političkog odjela ambasade SAD-a u Sarajevu, gospođa Varnella Trim zatim je dodala:
- Građani Tuzle, hvala vam za ovu priliku, pozivom ste mi ukazali čast, da budem danas sa vama, kada obilježavate velike doprinose koje je dr. Martin Luter King ostvario boreći se za jednaka prava i pravdu za sve Amerikance.
U to vrijeme ´50. i ´60. godina prošlog vijeka, crnci nisu mogli da koriste javne objekte, prevozna sredstva, da idu u javne škole, kada bi koristili autobus, ušli bi naprijed da kupe kartu a onda su morali izaći i ponovo ući na zadnja vrata, takođe su morali ustati i ustupiti mjesto bjelcima. Nisu imali pravo glasa, a i teško su dolazili do posla.
Bez obzira na sve nepravde, dr. Martin Luter King je zagovarao borbu bez nasilja, i postupajući tako on je inspirisao sve Amerikance da se prestane sa rasnom netrepeljivošću.
U obraćanjim javnosti govorio je o svom o snu, rekavši jednom prilikom da ima san da njegovo četvoro male djece jednog dana žive u narodu koji ih neće cijeniti po boji njihove kože.
1974. godine dobio je Nobelovu nagradu sa mir, začetnik je Zakon o građanskim pravima i Zakona o pravu glasa. Njegova borba plaćena je visokom cijenom, za života su ga pratili i proganjali, bacili bombu na njegovu kuću u kojoj je bila njegova porodica, a na kraju je i ubijen u svojoj 39. godini života.

Varnella Trim se nada da će Martin Luter King inspirisati i nas da se okrenemo konkretnijim stvarima u ostvarivanju ljepše budućnosti.

Pedesete godine prošlog vijeka, kada je u Americi vladala segregacija, a rasizam prema crnicma se javno pokazivao, kod nekih čak s ponosom, nisu daleko. Sada, 2008. godine, u predsjedničkim izborima jako visko kotira i crni predsjednički kandidat, što je nekada bilo nevjerovatno i pokazuje da se može ljudska vrijednost staviti iznad svega, a posebno iznad imena, prezimena, porijekla i boje kože.

S.M.