TUZLARIJE - VIJESTIPromocija ˝Riječnika bosanskog jezika˝ Promocija "Riječnika bosanskog jezika" nije slučajno baš danas, na Dan nezavisnosti BiH održana u Tuzli. Tuzlacima i Tuzli, gradu koji je u najvećoj mjeri uspio sačuvati ideje suživota i multikulturalnosti, ovom promocijom se na tome simbolično čestitalo.
Rad na riječnicima je dug i mukotropan, i "Riječnik bosanskog jezika" je rezultat takvog rada i entuzijazma jezičkih stručnjaka koji su uz malu društvenu podršku uspjeli završiti ovu vrlo značajnu knjigu. Jezik ima za cilj da se razumijemo, a ne da se razdvajamo, u uvodnom izlaganju rekla je prof.dr. Naila Hebib-Valjevac kao jedan od promotora i istovremeno i jedan od autora Riječnika.
- "Riječnik bosanskog jezika" ima ne samo zakonsku funkciju on je upotpunjavanje legislative bosanskog jezika. Imamo pravopis, gramatiku a sada smo dobili i "Riječnik bosanskog jezika". Sada i oficijelno bosanki jezik ima sve potrebne normative. Jezik u Bosni i Hercegovini, kojim smo ranije govorili svi na isti način, sada je raspolučen među svojim korisnicima, mnogi Bosanci i Hercegovci ne prihvataju ovaj jezik kao svoj, uzimaju nacionalne jezike, međutim, i dalje govore i služe se bosanskim jezikom. Važno je da je bosanski jezik normativno popunjen, uobličen. "Riječnik bosanskog jezika" koji smo uradili nije ni savršen ni zvaničan. Radi se o jednoslovnom, prvom naučnom, akcentovanom rječniku kojim se služe Bošnjaci ali i svi drugi Bosanci i Hercegovci. Glavna karakteristika je da nema progona riječi, u njemu je sve što se koristi na ovom prostoru tako da svi imaju mjesta, kazala je prof.dr. Naila Hebib-Valjevac Autori "Riječnika bosanskog jezika" su pokušali da isprave ratne zablude i euforične odluke koje su nastajale u, za to vrijeme, razumljivim emocijama. U rat smo ušli sa jednim jezikom, a izašli sa tri. Završetkom rata kao da je tek počeo rat vezan za jezik koji se govori u Bosni i Hercegovini. "Riječnik bosanskog jezila" skup je riječi koje se govore u okvirima Bosne i Hercegovine, riječi koji koriste svi koji ovdje žive bez obzira kojoj naciji pripadali. Bosanski jezik nije jezik Bošnjaka kako to neki misle, to je jezik svih naroda koji odavno ovdje žive. Neki kao da se boje da zavire u dalju prošlost, do vremena kada se baš u Tuzli 1631. godine izdao prvi Riječnik tursko bosanski pisan u stihu autora Muhamed Hevai Uskufa, da analiziraju političke okolnosti ukidanja bosanskog jezika kao službenog jezika i uvođenje srpsko hrvatskog - hrvatsko srpskog. Književni ni standardni jezik nije nikome prirodan, svi ga uče, bilo bi dobro da učimo jedan standard, a narodi nek govore kako govore. Nije rijetko da ljudi koji apsolutno isto govore kažu da govore bosanski, hrvatski ili srpski jezik, što je pravo svakog naroda, ali je i činjenica da se pokušaji na silu uvođenja riječi koje su neprirodne za ovo geografsko područje rezultirali nakaradnim, pogrešnim, nekada i komičnim izgovaranjem pojedinih riječi. - "Riječnik bosanskog jezika" spada po obimu u riječnike srednje velićine, obuhvata 50 do 60 hiljada rječi. Tumači riječi našeg jezika riječima našeg jezika. Bavi se i gramatikom kao i pitanjem akcenta, kaže dr. Refik Bulić, današnji promotor i jedan od autora "Riječnika bosanskog jezika". - Iako je puno truda uloženo u pisanja pravila, pravopisa i riječnika, sve zemlje regiona susreću se sa mnogim problemima. Karakteristično je da niko nije zadovoljan kada je u pitanju jezička ravnopravnost danas u Bosni i Hercegovini. Gledajući naše informativne emisije može se primijetiti trud da se razilikujemo, da se govori isključivo jednim jezikom, prebrojava se svaka riječ i karakteriše kao NAŠA, VAŠA, NJIHOVA, između ostalog kaže, prof. dr. Josip Baotić, takođe današnji promotor i jedan od autora Riječnika, naglašavajući značaj osnivanja Instituta za bosanski jezik, kao i potrebu da se jezikom bave lingvisti a ne političari, koji često rade ono što znaju ali ne znaju šta rade.  Autori "Riječnika bosanskog jezika" su Ibrahim Čedić, Josip Boatić, Svein Moonesland, Alija Pirić, Hanka Vejzović, Naila Hebib-Valjevac, Hadžem Hajdarević, Safet Kadić i Aida Kršo a izdavač je Institut za jezik, Sarajevo. S.M. |
